U sklopu projekta "LIFE WILD WOLF - akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe", kojeg provode Hrvatski lovački savez (HLS) i Veterinarski fakultet (VEF) provedeno je opsežno prikupljanje uzoraka DNK kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa. Najviše uzoraka je iz Gorskog kotara.
U 300 prikupljenih i analiziranih uzoraka nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca, objavio je HRT-ov Radio Rijeka.
Na temelju 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirana su 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznato 85 genetički različitih jedinki vukova.
Ovaj se broj ne odnosi na veličinu populacije vuka u RH, već je rezultat prikupljenih uzoraka DNK, jer je za potpuniju sliku brojnosti vukova potrebno prikupiti tri puta više uzoraka.
Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi.
Osim u Gorskom kotaru, najviše uzoraka prikupljeno je na području Žumberka ali i Splitsko-dalmatinskoj županiji na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa.
O najezdi "opasnih vukopasa", "mješanaca s krša" koji "kucaju na vrata" obiteljskih kuća u Zagori godinama su opširno pisali Slobodna Dalmacija i njeni lokalni portali.
Slobodna je pisala i da "sve prisutniji bastard" ubija stoku i pse u Zagori, te da "opasnih vukopasa ima više nego vukova", pozivajući se na lokalne lovce koji zagovaraju pojačan odstrel vukova.
Nedavno je Slobodna pisala i da vukova "tobože ima dvjestotinjak", te da je "očito taj vršni predator sve gladniji ili je brojka o njegovu doprinosu ravnoteže u ekosustavu, odavno probila gornju granicu".
"A sve je izglednije da toj oportunističkoj vrsti 'ruke' ili bolje rečeno šape daju i njegovi bliski srodnici - divlji psi i sve prisutniji vukopsi", piše u tekstu pod naslovom "Dalmacijom haraju vukovi i ‘kucaju na vrata‘ obiteljskih kuća, a krivicu snose i Splićani!? Pogledajte najnovije snimke."
Europska komisija je prije dva tjedna u predložila da se smanji razine zaštite vukova iz "strogo zaštićene" u "zaštićenu" vrstu jer vučji čopori u nekim europskim regijama postaju sve veća opasnost, posebice za stoku.
Vuk je ubio 2022. konja predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, zbog čega je ona optuživana da je povela borbu protiv vukova vođena osobnim motivima.
Od 1979. Bernska konvencija štiti vukove od namjernog lova ili hvatanja osim ako ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju stoci ili zdravlju.
Prijedlog Komisije moraju odobriti Vijeće EU i Parlament da bi stupio na snagu.