INSTITUT za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) primio je od Googlea donaciju od 400 tisuća dolara, odnosno oko 2,6 milijuna kuna za projekt Digitalni građanin 2.0 čiji je cilj daljnji razvoj digitalnih vještina u lokalnim zajednicama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. To je tek jedan u nizu projekata koji je IRIM razvio u posljednjih pet godina. Krenuli su s Croatian Makers robotičkom ligom, kasnije se na to nadovezao projekt uvođenja micro:bitova u škole, čime je Hrvatska prestigla i neke najrazvijenije zemlje, da bi trenutno imali desetak aktivnih projekata.
IRIM iza kojeg stoji obitelj Bakić razvio je najveći ne-državni edukativni program u STEM, a vjerojatno i općenito, u Europskoj uniji, s dosegom do 200.000 djece u Hrvatskoj, nekoliko desetaka tisuća u BiH, Srbiji, na Kosovu, a sada i u Švicarskoj, te podržavaju čak i projekt na Šri Lanci.
“Naglasak je na jednakosti prilika”
Nenad Bakić, osnivač IRIM-a, kaže da su težili tome da stvore jednakost prilika, da robotika djeci bude dostupna bez obzira na materijalni status i mjesto gdje se nalaze.
“Trenutno je aktivno desetak projekata, neki se odvijaju kontinuirano, neki povremeno. Prvi veći projekt pokrenuli smo 2015., Croatian Makers robotička liga, koja danas uključuje preko 500 obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, donirali smo preko 3000 robota i obučili preko 1000 učitelja. Iako je naravno i prije nas bilo robotičkih aktivnosti i natjecanja, ona su bila fokusirana na malobrojnu djecu koja su imala sreće biti blizu mentora koji je imao pristupa novcima Ministarstva ili slično, a natjecanja su bila rijetka i strogo kompetitivna, te su često i pobjeđivali oni koji su imali najskupljeg robota, ili kojima je mentor isprojektirao najnaprednijeg. Naš naglasak je uvijek na jednakosti prilika te smo pokrenuli jedinstveno natjecanje koja se odvija redovito i lokalno, ne ovisi o materijalnom stanju djece, po čitavoj Hrvatskoj. Taj projekt je sada najveći takve vrste u EU, a transplantirali smo ga i u Srbiju, BiH i na Kosovo, uz naše inicijalne financijske donacije.
Masovnost ovdje proizvodi i kvalitetu, tako da na tom ekosustavu organiziramo i nekoliko naprednih robotičkih natjecanja, pobjednici idu na globalna natjecanja u Kinu, i tako dalje. Naravno, aktivan je i projekt programiranja u osnovnim školama i drugim obrazovnim institucijama pomoću micro:bitova, kojih je sada u Hrvatskoj skoro 100.000. To je danas dominantna tehnologija za učenje računalstva u svijetu, s nacionalnim programima u UK, Danskoj - ona ga je nedavno proširila na sve učenike 4., 5. i 6. razreda, Singapuru, Norveškoj, Kanadi i tako dalje, a Hrvatska je jedina zemlja u svijetu gdje je takav projekt uvela nedržavna, i to dobrotvorna inicijativa. Na veliku akciju STEM revolucija nadovezao se projekt ProMikro u kojem je sudjelovala i država, i to je jedini takav projekt u Hrvatskoj gdje se država uključuje u privatne dobrotvorne inicijative, ali je uobičajen u razvijenim zemljama, gdje primjerice javni novac prati dobrotvorne inicijative Zaklade Billa i Melinde Gates.
Svakako treba naglasiti program koji već 3 godine provodimo uz značajne donacije HT-a ili razvijajući njihove donacijske programe, najprije u internetu stvari te sve šire. HT je naš strateški partner i jedinstven po svom ulaganju u edukaciju u Hrvatskoj. Zanimljivo je da nam je pristupila i dobrotvorna Zaklada Deutsche Telekoma iz Bonna uz čiju donaciju 15 srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj pretvaramo u STEM centre izvrsnosti.
Osim donacija obitelji Bakić, podržavaju nas i mnogi drugi donatori, pravne i fizičke osobe, primjerice Hyundai, INA, Bruketa&Žinić&Gray i tako dalje”, kaže Bakić.
Google donirao 400 tisuća dolara za projekt Digitalni građanin
Digitalni građanin trenutno je najveći projekt na kojem rade, a njegov cilj je transformirati javne knjižnice u digitalne inovacijske i obrazovne centre. Kroz knjižnice čine dostupnim modernu edukacijsku tehnologiju odraslima i djeci te se time omogućuje uvođenje digitalnih vještina u lokalne zajednice.
“Najveći program koji trenutno provodimo je upravo Digitalni građanin, uz podršku Googlea. Oni su zamijetili naš rad i zapravo nam sami sugerirali da se javimo na natječaj. Uz ogromnu podršku lokalnog ureda, donacija dolazi iz sjedišta, uz due dilligence iz SAD-a i tako dalje. Ponudili smo projekt stjecanja digitalnih vještina u javnim knjižnicima, u 4 zemlje, masovan, ali ipak i 'dubok'. Zvučalo je možda preambiciozno, ali oni su na to pristali, a mi ostvarili. Ideja projekta je dvostruka. Naš cijeli program se oslanja na dobrovoljno sudjelovanje učitelja, koji nam pristupaju, sami se prijavljuju i dobivaju besplatnu opremu, besplatnu poduku i besplatne aktivnosti. To su motivirani učitelji i mentori, i zato oni i rade s djecom. Dakle, 'pull, a ne push'. A većina masovnih edukativnih projekata u svijetu propada upravo zato jer su to 'push' projekti koji odozgora zatrpaju učitelje opremom i aktivnostima, kojima je to uglavnom dodatni teret pa programi ne zažive.
No u našim programima to znači da ima i mnogo djece čiji učitelji nisu proaktivni pa ne sudjeluju u aktivnostima. Stoga njima dajemo prilike kroz lokalne knjižnice, gdje se organiziraju besplatne radionice programiranja na micro:bitovima, oni se mogu posuditi kao knjige, neke od njih su dobile 3D printere i komplete za eksperimente. Uključili smo preko 100 knjižnica u Hrvatskoj - to je preko pola svih javnih knjižnica - a ukupno 170 u 4 zemlje.
Drugi razlog je uključivanje odraslih, za koje smo shvatili da su često prepreka između svoje djece i budućnosti, imali ste i sami prilike vidjeti mnoge primitivne reakcije na naše aktivnosti. Program je vrlo aktivan, s preko 1500 radionica, a micro:bitovi su za sada bili posuđeni preko 20.000 puta. Sada smo dobili novu veću donaciju, da povećamo broj knjižnica u programu, produbimo sadržaj - sada će ih 70 dobiti 3D printere da svatko može naučiti 3D printati i koristiti ga za svoje projekte te ćemo razviti 6 'makers' centara, možemo reći centara tehničke kulture 21. stoljeća”, kaže Bakić.
U planu je uvođenje programiranja u niže razrede osnovne škole
Zanimalo nas je i kakvi su planovi za budućnost s obzirom na to da je i već do sada razvijen veliki broj projekata.
“Teško je stati kad se sve razvija odlično i trenutno smo ograničeni jedino sredstvima. Primjerice, tema STEM edukacije u knjižnicama je zaista avangardna, ali i prirodna, pa se jako širi, tako da dodajemo jedan novi sloj, a to je tzv. 'citizen science', u ovom slučaju stvaranje uređaja za ekološka mjerenja u 100 knjižnica. Ovaj program provodimo uz potporu Švicarske, koja je uvjetovala da isto moramo napraviti i u nekim knjižnicima u Švicarskoj. Najveći projekt koji trenutno planiramo je uvođenje programiranja u 1.- 4. razred osnovne škole unutar postojećeg kurikuluma - dakle bez izmjene kurikuluma i dodavanja dodatnih sadržaja, samo promjenom načina na koji se izvode neki sadržaji, u suradnji s Rotary zajednicom, većim brojem Rotary klubova iz zemlje i inozemstva te podršku cijelog Distrikta 1913, te se nadamo uz uspješnu aplikaciju za globalnu donaciju Rotary Internationala, koji je i najveća dobrotvorna zajednica na svijetu.
Ovdje također imamo kreativan pristup. Kako učenici nižih razreda uglavnom nemaju pristup stručnim kabinetima, micro:bitove ćemo staviti u školske knjižnice, za poduku i posudbu. Svaki učitelj će prema lekcijama koje ćemo pripremiti i poduku koju ćemo organizirati moći napraviti nekoliko lekcija godišnje iz matematike, jezika i drugih predmeta, koristeći digitalnu tehnologiju, i tako dati djeci mogućnost da umjesto pasivnih konzumenata digitalne tehnologije postanu aktivni korisnici i stvaraoci. Već smo uspješno proveli pilot u 55 škola u Slavoniji. U svakom slučaju došli smo na globalnu mapu razvoja edukacije, koja je notorno teško područje za uspješne masovne inicijative”, zaključuje Bakić.