Grenland bi mogao biti samo vrh ledenog brijega. Borba za vladavinu na Arktiku i njegove goleme mineralne resurse, ali i ključne vodene puteve, postaje sve intenzivnija te je kulminirala ovog tjedna kada je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao da ne isključuje vojnu akciju kojoj bi cilj bio preuzimanje Grenlanda u korist Sjedinjenih Država.
Viši Trumpov suradnik potvrdio je da se grenlandski gambit odnosi na širu geopolitičku dinamiku budući da SAD gleda na sve ratoborniju Rusiju kao na suparnika za prevlast na Arktiku.
"Ovdje se ne radi samo o Grenlandu. Ovdje se radi o Arktiku. Imate Rusiju koja pokušava postati kralj... To su nafta i plin. To je naša nacionalna sigurnost. To su ključni minerali", rekao je za Fox News Mike Waltz, Trumpov budući savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Ostale arktičke zemlje oprezno prate situaciju. Među njima je Norveška sa svojim arhipelagom Svalbardom na krajnjem ledenom sjeveru, koji bi mogao privući imperijalističke ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Svalbard je Norveška i siguran je"
Norveški premijer Jonas Gahr Støre jučer je odbacio svaku zabrinutost o potencijalnoj ranjivosti arhipelaga. "Svalbard je Norveška, a Svalbard je siguran", rekao je Støre na norveškom servisu NRK.
Ali Svalbard, na kojem živi više polarnih medvjeda nego ljudi, leži duž morskog puta kojim ruska Sjeverna flota mora proći da bi stigla do Atlantskog oceana, što ga čini strateški važnim za Moskvu iako Rusija već sada posjeduje više arktičkog teritorija od bilo koje druge zemlje.
Nekoliko naselja na Svalbardu, gdje živi oko 2500 ljudi, naseljeno je Rusima, još iz sovjetske ere, koji uglavnom žive u drugom po veličini gradu Barentsburgu. Na otoku se također nalazi Piramida, napušteni grad rudara ugljena, u kojem Lenjinov kip gleda na središnji trg.
Danas samo Rusija i Norveška iskorištavaju prirodne resurse Svalbarda
Svalbardski ugovor, potpisan 1920. godine, daje Norveškoj suverenitet nad arhipelagom, ali dopušta svim drugim potpisnicama da iskorištavaju njegove prirodne resurse, što trenutno uključuje 48 strana, uključujući SAD, Rusiju i Japan.
Međutim, danas to pravo koriste samo Rusija i Norveška. Svalbard je zahvaljujući istom sporazumu demilitarizirana zona bez viza, a uglavnom privlači istraživače i turiste. Većina stanovnika radi u rudarstvu.
Napetosti su, međutim, ipak u porastu.
Sve je više napetosti
Godine 2022., kada je Norveška počela blokirati ruske brodove na putu za Barentsburg kako bi se pridržavala gospodarskih sankcija usmjerenih protiv Moskve, Kremlj je poludio i optužio Norvešku za kršenje ljudskih prava.
Godine 2024. Rusija je provokativno postavila sovjetske zastave u gradovima Barentsburgu i Piramidi i najavila da će otvoriti novi znanstveni centar za polarna istraživanja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je sinoć da Moskva sa zanimanjem prati razvoj događaja na Grenlandu.
Kremlj: Arktik je zona naših strateških interesa
"Arktik je zona naših nacionalnih interesa, naših strateških interesa", rekao je Peskov tijekom brifinga. "Zainteresirani smo za očuvanje atmosfere mira i stabilnosti u arktičkoj zoni."
Najveća opasnost koja dolazi s Trumpovom fiksacijom na preuzimanje Grenlanda je potencijalna inspiracija koju bi mogla dati suparničkim silama da počnu djelovati u istom imperijalističkom duhu, upozorili su promatrači situacije na Arktiku.
"Trumpove izjave mogle bi potaknuti druge, posebno Rusiju i Kinu"
Andreas Østhagen, istraživač na norveškom Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, rekao je za Politico da bi izjave poput Trumpove mogle isprovocirati druge aktere, posebno Rusiju ili Kinu, da vide "uporabu vojne sile protiv druge zemlje za ostvarivanje svojih nacionalnih interesa kao legitimno sredstvo operacija u međunarodnim poslovima." Za Kinu je, podsjeća Politico, trenutno vjerojatnija agresija na Tajvan nego na Arktik.
"To je, naravno, ono protiv čega se SAD i zapadni poredak pokušavaju suprotstaviti posljednjih sedam ili osam desetljeća", dodao je Østhagen.
"Grenland je dosta daleko od Rusije. Bio bih više zabrinut zbog drugih ciljeva poput finske granice, norveškog arhipelaga Svalbarda ili čak morske granice između SAD-a i Rusije. Mislim da su oni ranjiviji od Grenlanda per se", rekao je.
"Norveška bi trebala razmotriti svoju sigurnosnu politiku na Svalbardu"
Dok je Østhagen rekao da Peking možda nema vojne ambicije, u listopadu prošle godine dva američka kongresmena, jedan demokrat i jedan republikanac, sugerirali su da Norveška nema dovoljnu kontrolu nad kineskim istraživačima na Svalbardu na postaji Yellow River, gdje se odvijaju znanstvene studije.
"Norveška bi, iskreno, trebala ponovo razmisliti o svojoj sigurnosnoj politici u vezi Svalbarda i Arktika", rekao je Tore Wig s Odsjeka za političke znanosti na Sveučilištu u Oslu.
"Treba nas zabrinjavati što se Svalbard može iskoristiti kao adut za pregovaranje u dogovorima koji se odnose na sigurnost Arktika", rekao je Wig o izgledima da Washington i Moskva pokušaju podijeliti Arktik. "Kada Sjedinjene Države ne poštuju međunarodne ugovore, što Trump pokazuje u svojim komentarima oko Grenlanda, onda sve dolazi pod znak pitanja."
Ponavljajući da je Svalbard siguran, Gahr Støre je u vezi s Trumpovim komentarima o Grenlandu rekao da "nije u redu sugerirati da će netko preuzeti teritorij druge zemlje."
"Pravo rješenje nije kupnja"
Unatoč sve žešćoj arktičkoj retorici Trumpovog tabora, još uvijek je moguće smanjiti tenzije oko Grenlanda, smatra jedan američki transatlantski stručnjak.
"Mislim da je na Dancima i Grenlanđanima da odu do Trumpa i kažu 'u čemu je problem?' i da zajedno radimo na njegovom rješavanju", rekao je Jim Townsend, bivši visoki dužnosnik Pentagona za NATO i Europu. "Ovdje nije pravo rješenje kupnja."
"U najmanju ruku saznajte koje su pojedinosti jer Trump nije rekao što ga brine", dodao je Townsend.