HRVATSKI ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe koji su doveli i do toga da Hrvatska danas predsjeda Europskom unijom.
"Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost", rekao je Grlić Radman u subotu u Berlinu.
"No Europska unija je puna izazova. Možda i sva ta očekivanja nisu išla u smjeru u kojem smo mi to očekivali, ali, eto, tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom", primijetio je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu ka Europskoj uniji.
Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba na granici s Hrvatskom".
"To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da se, nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda, zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika", rekao je Grlić Radman.
"Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini", smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice.
Kaže da je Kolinda bila u pravu kad je rekla da je Jugoslavija bila iza Željezne zavjese
Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane Željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referenca na Winstona Churchilla.
"To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze - bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda", kazao je ministar.
"Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države, prema tome, predsjednica je bila u pravu", zaključio je Grlić Radman.
Britanski čelnik Churchill 1946. održao je govor u Fultonu u Missouriju kojim je popularizirao termin Željezna zavjesa.
"Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu Željezna zavjesa se spustila na kontinent. Iza te linije leže sve prijestolnice starih država središnje i istočne Europe. Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija - svi ti poznati gradovi i stanovništvo oko njih leže u onom što moram nazvati sovjetskom sferom te su svi predmet, u nekom obliku, ne samo pod sovjetskim utjecajem nego i u nekim slučajevima pod sve većim utjecajem kontrole iz Moskve", rekao je tada Churchill.
Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu koji organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima, gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.