Sve je izglednije da će Ukrajina uskoro dobiti dopuštenje za gađanje ciljeva duboko na ruskom teritoriju, koristeći oružje iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, s dometom od preko 300 kilometara.
No, takva odluka nosi sa sobom nemale rizike, piše u analizi Guardian.
Rizici korištenja zapadnog oružja u udarima na Rusiju
Dopuštanje Ukrajini da oružjem zapadne proizvodnje ispaljuje projektile duboko u Rusiju moglo bi imati dramatičan utjecaj na tijek rata koji, čini se, sve više idu u prilog Moskvi, koja se obrušava na strateški grad Pokrovsk u Donjecku, a istovremeno drži značajne dijelove u sve četiri anektirane ukrajinske regije.
Američki državni tajnik Blinken dao je potencijalno opravdanje za ovakav potez, osuđujući Iran zbog navodne isporuke prve serije balističkih projektila Fath-360 Rusiji. Rusija će vjerojatno upotrijebiti projektile "u roku od nekoliko tjedana", upozorio je Blinken.
Rakete Fath-360 imaju domet od oko 112 kilometara, prema SAD-u. Mogli bi se upotrijebiti za udare na ukrajinske gradove blizu crte bojišnice, kao što su Harkiv ili Zaporižja, Slovjansk i Kramatorsk u Donbasu, pa čak i teoretski Kijev, te omogućiti Rusiji da upotrijebi vlastitu zalihu krstarećih i balističkih projektila većeg dometa za napad na ciljeve drugdje u Ukrajini.
Cilj Rusije je iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu. Kijev je već ostao bez sustava kratkog dometa i S-300, zbog čega je obrana ukrajinskih elektrana ranije ove godine bila gotovo nepostojeća. Ukrajinski izvori procjenjuju da su oko dvije trećine proizvodnje energije uništene te da bi ovo mogla biti najteža zima u zemlji od početka ruske invazije u veljači 2022.
Rusija nije zainteresirana za pregovore
Kremlj će razmišljati o sličnoj strategiji kada su u pitanju sustavi protuzračne obrane veće vrijednosti, posebice Patrioti američke proizvodnje. Biden je najavio donaciju četiri sustava Patriot na summitu NATO-a u srpnju, ali ograničavajući faktor je broj projektila presretača koji se mogu proizvesti.
Ukrajinski izvori zabrinuti su da bi broj projektila koje Rusi mogu ispaliti mogao dodatno ugroziti ukrajinsku protuzračnu obranu. Procjena je da Rusija može proizvesti i do 1200 projektila godišnje, što je daleko više od ukrajinskih zaliha i količine oružja koje Ukrajina dobiva od Zapada.
Ključna stvar je u tome što Kremlj nema nikakav interes za pregovorima dok je god tijek rata na njegovoj strani. Unatoč ukrajinskim upadima u Kursk, Rusija i dalje drži velik dio teritorija Ukrajine te opterećuje ukrajinsku obranu na više frontova. Ukrajina je pak očajna što zbog zapadnih ograničenja ne može jače odgovoriti, prvenstveno raketnim napadima na ruski teritorij.
Strah od nuklearne eskalacije
Iako se čini da će to dopuštenje sada u određenom dijelu stići, moguće komplikacije i opasnosti takve odluke nisu bezazlene. Primjerice, greške u korištenju tako razornog oružja na ruskom teritoriju mogle bi izazvati oštru reakciju Rusije, pogotovo ako bi stradali civili i gradovi daleko od ukrajinske granice, poput Moskve. Strahovi od nuklearne eskalacije svakako bi se povećali, iako mnogi misle da su ruske nuklearne prijetnje blef. Rizik je prisutan, htjeli to priznati ili ne.
Zelenski je na sastanku zapadnih ministara obrane u Njemačkoj prošlog tjedna rekao da bi mogućnost napada na neprijateljski teritorij pomogla osigurati da "Rusija bude motivirana tražiti mir". No, odmjerenost u korištenju zapadnog oružja bit će presudna ako se ne želi izazvati daljnja eskalacija a da se istovremeno ojača ukrajinska i oslabi ruska pozicija.
Dodatni problem za Ukrajinu mogao bi biti povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koji je više puta ponovio kako bi natjerao Zelenskog i Putina za pregovarački stol, nagoviještajući da bi Ukrajina trebala pristati na određene teritorijalne ustupke.