Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvih devet mjeseci ove godine odobrila je oko 600 milijuna eura novih kredita, a 90 posto njih bilo je namijenjeno za investicije, čulo se danas u Zadru na dvodnevnoj 21. HBOR-ovoj konferenciji o poticanju izvoza.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je da je cilj konferencije razmjena iskustava i informacija između banaka i izvoznika te osvrt na rad u prošloj godini i razgovor o planovima za sljedeće razdoblje.
"HBOR je osigurao izvozne poslove u iznosu većem od 700 milijuna eura, a u devet mjeseci financijski smo podržali više od 2300 projekata usmjerenih na investicije u moderne tehnologije, digitalizaciju i zelenu tranziciju. Odobrili smo ih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), jednog od naših prioritetnih zadataka, koji je ostvario odlične uspjehe", kazao je.
Potaknute su, dodao je, investicije vrijedne više od milijardu eura, a iskorišteno je oko 125 milijuna eura sredstava. "Uspjeh tih investicija deseterostruko se multiplicirao", poručio je.
"Nedavno nam je podignut kreditni rejting"
Sredstva iz NPOO-a alocirana su pomoću četiri financijska instrumenta – kredite za male i srednje poduzetnike, subvencije kamatnih stopa na investicijske kredite, jamstveni fond za velike poduzetnike i equity financiranje. Čuvalo se osvrnuo i na sniženje kamatnih stopa, koje je počelo sredinom ove godine.
"Nedavno nam je podignut kreditni rejting na A-, povijesno najviši rejting, što se preslikava i kod nas, tako da ćemo se moći povoljnije zaduživati u inozemstvu. Sredinom ove godine dobili smo nalaz iz Europske komisije i uspješno završili proces akreditacije, koji je trajao nekoliko godina. Svrstali smo se uz bok ponajboljih razvojnih banaka u Europi.
Ta akreditacija omogućuje lakši pristup europskom novcu, a u poziciji smo da samostalno i neovisno možemo pregovarati s Europskom komisijom i ugovarati nove financijske instrumente", istaknuo je Čuvalo i poručio da od sredine ove godine rade na još jednom velikom projektu, izradi Strategije HBOR-a za razdoblje od pet godina.
Dvodnevna konferencija okupila je vodeće domaće poduzetnike, bankare i ekonomiste koji raspravljaju o trenutačnoj ekonomskoj slici Hrvatske, kreditnim mogućnostima, izvoznim potencijalima, održivom razvoju i zelenoj tranziciji.
Na panel-raspravama “Deglobalizacija na djelu: kako fragmentacija međunarodne trgovine utječe na hrvatski izvoz” i “Pozicioniranje Hrvatske: Kako ostvariti konkurentnost kroz pametnu industrijsku specijalizaciju” raspravljalo se o geopolitičkim rizicima, klimatskim promjenama, ratovima i kibernetičkoj (ne)sigurnosti koji mijenjaju dinamiku globalne trgovine.
Bilo je riječi i o budućem pozicioniranju Hrvatske te povećanju konkurentnosti u specifičnom okruženju te kako hrvatska industrija može iskoristiti inovacije, tehnološki napredak i održivost za postizanje veće konkurentnosti na globalnom tržištu.