HDZ i desni dio oporbe usprotivili su se danas prijedlogu Anke Mrak-Taritaš (Glas) da sabor zaduži vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom, poručivši kako za to nema temelja te da trebaju ostati, a dio lijeve oporbe smatra da oni dovode do nejednakosti.
Mrak-Taritaš (Glas) predložila je da se pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.
Smatra kako za početak tog postupka postoje formalno-pravni razlozi jer, drži, u ugovorima postoje neke odredbe koje su neustavne te bi same po sebi trebale biti dovoljan razlog za pokretanje postupka.
"Ugovorima između Svete Stolice i RH definiran je cijeli niz novčanih, materijalnih, političkih, društvenih i drugih obaveza RH, bez i jedne jedine obaveze Svete Stolice", rekla je. Drži i kako ne postoji nikakav reciprocitet prava i obveza, već se radi o popisu privilegija jedne vjerske zajednice.
"Te privilegije su rezultirale nizom situacija koje imaju učinke suprotne načelima koja su jamčena Ustavom RH, posebno jednakosti pred zakonom, slobodi vjeroispovijesti i odvojenosti crkve i države", upozorila je.
Navela je i da se, za razliku od ostalog nastavnog osoblja, vjeroučitelji ne biraju na natječaju, već se postavljaju i dobivaju mandat od biskupa bez mogućnosti utjecaja nadležnih državnih institucija. Uz to, RH nema utjecaj na kurikulum koji određuje Hrvatska biskupska konferencija.
Metelko-Zgombić: To bi moglo nanijeti štetu međunarodnom političkom ugledu RH
Odbacujući uime vlade taj prijedlog, Andreja Metelko-Zgombić rekla je da nema temelja ulaziti u izmjene tih ugovora jer, među inim, nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su oni sklopljeni, pa nema ni formalno-pravnih uvjeta za predlaganje njihovih izmjena.
Navodi i da se obje strane moraju suglasiti o njegovu pokretanju te da bi, ako taj prijedlog ne bi bio pravno utemeljen, mogao za sobom povući ozbiljnu štetu u međunarodnom političkom ugledu RH i vjerodostojnosti zemlje jer bismo time odstupili od "svetog načela ugovornih odnosa" o obveznom poštivanju ugovornih obaveza.
Metelko-Zgombić negirala je da je po popisu stanovništva iz 2021. došlo do bitnog smanjenja udjela katolika u stanovništvu, što je bio jedan od razloga Mrak-Taritaš za pokretanje postupka pregovora o izmjenama ugovora. Navela je da je, u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine, u zemlji broj katolika manji za samo 2.66 posto (ima ih 83.62 posto), dok Mrak-Taritaš navodi da je katolika manje za njih 639.408.
Tijekom višesatne, mjestimice burne rasprave, zastupnici HDZ-a i dio desne te lijeve oporbe o tom prijedlogu ostali su na suprotstavljenim stavovima.
Lijeva oporba je ostala pri ocjeni da vjeronauku nije mjesto u svim javnim osnovnim i srednjim školama, da su netransparentne financijske implikacije tih ugovora te nejednakosti koje iz njih proizlaze, a desni dio oporbe smatra da se radi o napadu na Katoličku crkvu i vjeru.
Navodeći kako nema službenog podatka o ukupnom iznosu financija, Damir Bakić (Možemo!) smatra da bi to moglo iznositi i 150 milijuna eura godišnje. Za razliku od Mrak-Taritaš, Katarina Peović (RF) založila se za raskid tih ugovora jer, upozorila je, samo Mađarska od naše zemlje ima veća izdvajanja za Crkvu u Europi.
Stier (HDZ): Inicijativa nije dobro pripremljena i ne daje jasan pregovarački okvir
S druge strane, HDZ i desni dio oporbe isticali su da đaci vjeronauk u školama, koji je izborni predmet, biraju bez prisile te da Vatikanski ugovori trebaju ostati i ne treba ih revidirati.
Davor Ivo Stier (HDZ) rekao je kako iz oporbene inicijative nije jasno što bi se pregovorima trebalo postići te bi li npr. vlada trebala pregovarati o ukidanju vjeronauka ili da se on drugačije organizira. Smatra kako ta inicijativa nije dobro pripremljena i da ne daje jasan pregovarački okvir.
Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) smatra kako se tu radi o "križarskom ratu" koji provode ljevičari. Drži i kako tu nije pitanje sekularizma ili financijske razboritosti, već se radi o ideološkoj borbi između onih "koji njeguju nacionalnu baštinu i onih koji ju žele razvodniti ili iskorijeniti".