Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da Nacrt novog pravilnika o kategorizaciji medicinsko-tehničke opreme ne smanjuje kontrolu Ministarstva nad javnim nabavama u zdravstvu, a donosi ga se u cilju smanjenja administracije i ubrzanja beskonačno dugih procesa nabave.
> Nakon skandala s Berošem krađa u zdravstvu postaje još lakša
"Apsolutno je nemoguće da prođe ispod radara neka nabava. Sva nabava koja ide iz državnog proračuna mora dobiti suglasnost u Ministarstvu prije pokretanja samog procesa nabave", izjavila je ministrica Hrstić Hini u osvrtu na medijske navode u kojima se donošenje novog pravilnika karakterizira kao "zeleno svjetlo za muljaže" te tvrdi da će ustanove bez suglasnosti Ministarstva moći nabavljati opremu za deset puta veće iznose nego do sada.
Objasnila je da postoje čak tri razine na kojima Ministarstvo daje suglasnost za javnu nabavu, a pravilnik koji je u javnoj raspravi definira samo zadnju razinu.
Ministrica zdravstva kaže i da je veseli što javnost prati poteze Ministarstva i da reagira, no ističe: "U ovom je trenutku medijski prostor odreagirao polovično i nastala je negativna reakcija zbog nepoznavanja procesa javne nabave i davanja suglasnosti."
"Samo dižemo prag na jednoj od tri razine na kojima ustanove dobivaju suglasnost Ministarstva za javnu nabavu", objašnjava Hrstić.
Suglasnost, definirana nacrtom pravilnika, tek je zadnja u nizu koju trebaju ishoditi zdravstvene ustanove. Bit će potrebna za vrijednost nabave veće od milijun eura.
Sada je na snazi pravilnik iz 2016., po kojemu je suglasnost potrebna već za nabavu iznad 100.000 eura.
No, prije te treće suglasnosti već je svaka ustanova morala dobiti suglasnost upravnog vijeća i Ministarstva za godišnji plan nabave.
"Cilj nam je bio skratiti procese nabave koji sada traju beskonačno dugo. Dizanjem praga za samo jednu suglasnost oslobađaju se papirologije nabavne i pravne službe. Te su nabave ionako već odobrene", objašnjava ministrica zdravstva.
U javnu raspravu otišao nacrt pravilnika bez detaljnog obrazloženja
Prije te treće suglasnosti javna nabava prolazi barem tri-četiri razine kontrole gdje se mogu uočiti eventualne nepravilnosti i zaustaviti nabava.
"Ovo ne povećava mogućnost manipulacije s obzirom na to da postoje prethodne razine brojnih mogućnosti kontrole", ističe ministrica.
Pojašnjava kako je u medijima, ne nužno u negativnoj namjeri, došlo do krivog tumačenja novog pravilnika jer nije sagledan cijeli proces, počevši od planiranja javne nabave u zdravstvu.
Priznaje i pogrešku Ministarstva jer im je u javnu raspravu otišao nacrt pravilnika bez detaljnog obrazloženja.
"Nisam iskontrolirala dokument koji je otišao u javnu raspravu, ne predviđajući da to može imati takav negativan efekt. Otišao je bez nekakvog detaljnijeg obrazloženja jer je nama koji smo u sustavu jasno zašto je takav nacrt napravljen", rekla je ministrica Hrstić.
Kasni se sa statutima općih bolnica
Poručila je i da želi jasne procedure i kontrolu planiranja nabave i zanavljanja, servisiranja i održavanja opreme kako bi ona bila maksimalno iskorištena.
Na pitanje o usklađivanju statuta općih bolnica čija su osnivačka prava prenesena na RH, priznala je da se s time kasni, dodavši kako je ona na čelu Ministarstva tek tri tjedna.
Naime, statuti nisu doneseni gotovo godinu dana nakon što su sve županijske i opće bolnice postale vlasništvo države, a zakonski rok za to bio je 1. srpnja ove godine.
"Ideja je da sve procese s kojima kasnimo završimo što brže. Nakon statuta čeka nas donošenje pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, pravilnika o prihvatljivom vremenu čekanja s obzirom na liste čekanja... Toliko stvari leži nezapočeto da nam je otišao pravilnik u raspravu bez adekvatnog obrazloženja. S punim pravom novinari su iz toga donijeli krive pretpostavke", zaključila je ministrica Hrstić.