KOLIKO su trgovački centri postali sastavni dio našeg svakodnevnog života možda ponajbolje ilustrira podatak da manje ili više učestalo u ovim objektima kupuje čak 98,2 % hrvatskih građana, objavljeno je u magazinu Ja TRGOVAC.
Kada je riječ o frekvenciji posjeta, najveći udio građana, točnije jedna trećina njih (33,2 %), u trgovačkim centrima kupuje nekoliko puta mjesečno. Daljnjih 26,2 % to čini nekoliko puta tjedno, 11,9 % kupuje svakodnevno, a 5,6 % njih u trgovačkim centrima kupuje samo vikendom.
Tek 1,8 posto Hrvata ne kupuje u trgovačkim centrima
Nešto više od jedne petine (21,3 %) hrvatskih građana u trgovačkim centrima kupuje jednom mjesečno ili rjeđe, dok vrlo mali broj građana uopće ne kupuje u trgovačkim centrima (1,8 %).
Asortiman hrane i kućnih potrepština kupuje se najčešće u trgovačkim centrima (60,7 %), dok jedna trećina kupaca (33,1 %) u trgovačkim centrima kupuje odjeću i obuću. Tehničku robu, pak, u ovim prodajnim objektima kupuje manji broj kupaca, njih ukupno 6 %.
Zanimljivo je da čak 69 % ispitanika tvrdi da u trgovačke centre ne odlazi radi zabave i druženja. Oni koji u trgovačke centre ipak odlaze radi druženja i zabave, u najvećoj mjeri čine to jednom mjesečno (12,5 %) ili nekoliko puta mjesečno (8,6 %).
21,7 posto ispitanih neće kupovati božićne poklone
Kada su upitani o namjeri kupnje božićnih poklona, nešto više od jedne petine kupaca (21,7 %) ističe kako ih ne namjerava uopće kupovati. Većina kupaca će za te poklone potrošiti između 200 i 500 kn (34,8 %), a njih 23 % kani potrošiti do 200 kn. Izdašniji iznos, od 500 do 1000 kn, za kupnju će poklona izdvojiti 18,4 % hrvatskih građana, a onih koji uistinu neće štedjeti i planiraju potrošiti više od 1000 kn ima doista malo, svega 2,2 %.
U usporedbi s prošlom godinom, gotovo tri četvrtine kupaca (72,9 %) planira potrošiti jednako, dok jedna petina (20,1 %) planira smanjenje potrošnje. S druge strane, da će potrošiti više nego lani ističe 7 % ispitanika.
Istraživanje su tijekom rujna 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina, navode.
U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.