KOORDINACIJA hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) izražava zabrinutost zbog povećane stope bolovanja i upozorava na uzroke koje su, kako tvrde, dosad iznijeli desetak puta kroz učestala pisana očitovanja upućena HZZO-u. Naime, broj dana bolovanja u prvom polugodištu 2018. godine veći je za 682.357 dana u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a broj dnevno bolesnih veći je za 4051, izvijestio je u četvrtak Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nakon održane redovne sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.
>> HZZO: Mi ne provodimo vještačenje o pravu na invalidsku mirovinu
Reagiranje KoHOM-a objavljujemo u cijelosti:
"Navodimo i ovoga puta ključne razloge za povećane stope bolovanja:
1. Predugo se čeka na preglede
Predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Predlažemo nadležnima pa i HZZO-u, da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Također, godinama predlažemo da se nakon određenog roka trajanja bolovanja pacijent uputi timu koji čine stručnjak za liječenje osnovne bolesti zbog koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad uz ovlaštenog doktora HZZO-a koji predlažu žurne dijagnostičke i terapijske procedure te iste i organiziraju.
2. Na vještačenje se čeka duže od 60 dana
Pacijenti koji su poslani na vještačenje u HZZO za vještačenja gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već puno, puno duže. Tko će za to i kada odgovarati?
3. Javna poduzeća pomažu bolesnim djelatnicima
Mnoga javna poduzeća s iznosom od nekoliko tisuća kuna pomažu svoje djelatnike ako su na bolovanju duljem od 3 mjeseca. Načelno dobra ideja zna se ponekad zlorabiti zahtjevima da bolovanja traju dulje od 90 dana kako bi se iskoristila ta naknada.
4. Većina zapadnih zemalja ima mogućnost da zaposlenik godišnje do 7 dana koristi tzv. dopust za bolest
Većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do 7 dana koristi tzv. dopust za bolest, bez odlaska liječniku. Obiteljski liječnici su više puta tražili da se takva mogućnost riješi zakonom jer bi donijela višestruke koristi.
Od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika s pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja. Odbijanje da se to učini pokazuje koliko je nekome zaista stalo da se u našoj zemlji olakša i pacijentima i zdravstvenim djelatnicima, te postignu uštede i uvede red.
5. Tražimo osnivanje radne skupine
Unatrag nekoliko godina KoHOM predlaže osnivanje radne skupine koju bi činili obiteljski doktori, specijalisti medicine rada, predstavnici HZZO-a, Zavoda za mirovinsko osiguranje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, poslodavci, kako bi se o problemu bolovanja raspravilo sa svih aspekata.
Povećana stopa bolovanja nekad je neizbježna
Uz sve ove razloge povećane stope bolovanja KoHOM napominje da je u pojedinim vremenskim razdobljima povećana stopa bolovanja jednostavno neizbježna. Npr. s prvim danima rujna i povratkom djece u škole u našoj zemlji se pojavila epidemija respiratornih i gastrointestinalnih oboljenja. Zbog toga se broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj povećao za 30-50% u odnosu na prethodne mjesece.
Povećani broj oboljelih i povećani broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine za obiteljske liječnike ne znače samo rad na rubu fizičke i psihičke izdržljivosti, često bez pauze, već i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja
. Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobolijevanja stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima, a kao nagradu za rad na rubu izdržljivosti u pravilu dobiju i financijske kazne."