Foto: Index, Hina
SUTRA je za Kataloniju i Španjolsku Dan D, povijesni dan nakon kojeg, ma kako završio, ništa neće biti isto.
Noćas bi pak moglo doći do tenzija između policije koja nastoji zauzeti škole u kojima su se zabarikadirali pobornici referenduma, pokušavajući ih zadržati do jutra i početka glasovanja.
Civilna garda je ušla u informacijski centar u Barceloni te ondje namjerava ostati do ponedjeljka, izvršavajući nalog suda koji je zabranio održavanje glasovanja.
"Blokiranjem instalacija tehnološkog centra katalonske vlade zadan je udarac u cilju izbjegavanja elektroničkog glasanja", rekao je glasnogovornik vlade Iñigo Méndez de Vigo, ujedno španjolski ministar obrazovanja, kulture i sporta. "Tom akcijom je pravna država olakšala poništenje ovog nezakonitog referenduma".
U subotu popodne počela je padati kiša u Barceloni, no onda je stala. Kiša bi mogla nastaviti padati noćas dok su stotine zagovornika referenduma zabarikadirane u školama koje nastoje držati otvorenima do 9 sati ujutro. Tada se očekuju prvi birači, iako je policija poručila da se one moraju isprazniti.
Zagrepčanka Mirela Domitrović profesorica je engleskog jezika koja već 16 godina živi u Barceloni. Ima dvoje djece i supruga Katalonca.
Za Index je opisala što se tamo događa.
"Malo me iznenadilo jer me ljudi iz Hrvatske ne pitaju. Prijatelji su mi rekli da ne zna mnogo ljudi u Hrvatskoj što se ovdje događa.
Situacija je vrlo neobična, mi vjerujemo da živimo u jednom povijesnom trenutku, bez obzira kakav ishod referenduma sutra bio", kaže Mirela za Index.
"Stvar je u tome da se ovaj referendum traži od strane katalonske vlade i ljudi već godinama žele izaći na njega, ali španjolska vlada je svaki put odbijala. Naime, prema Ustavu iz 1978., ona je nedjeljiva, sve cjeline su zauvijek dio te Monarhije. Na taj zakon Katalonija je uvijek tražila izmjene koje su uvijek odbijene. Ovaj puta su odlučili da će, vladi usprkos, biti pokrenut referendum. Prvo, da bi vidjeli koliki broj pučanstva uopće želi odvajanje od Španjolske.
Zadnjih mjesec dana situacija je sve napetija i napetija jer španjolska vlada iz dana u dan uvodi nove mjere kako bi osigurala sprečavanje provođenja referenduma kojeg su oni proglasili potpuno ilegalnim.
Stvari idu do te mjere da su morem i kopnom poslali nekoliko tisuća dodatnih policajaca i čak su se vidjeli i vojnici koji se nikad inače ne vide na nekim javnim mjestima. Zabranili su apsolutno bilo kakvu mogućnost legalnog provođenja referenduma", priča Mirela.
"Naprimjer, sve web aplikacije koje je katalonska vlada napravila da bi mogla pratiti provođenje referenduma, obavještavati pučanstvo gdje se prijaviti, pratiti rezultate, sve te aplikacije su uredno zatvarane. Katalonci i katalonska vlada paralelno otvaraju nove. Cijela kampanja za referendum se odvija preko društvenih mreža. Upravo su javili da su sada zatvorili i centar za bazu podataka i informatičko praćenje vlade Katalonije. Već danima ulaze u tiskare u kojima sumnjaju da se tiskaju glasački listići i u sve lokale i mjesta gdje misle da bi se mogle skrivati glasačke kutije. Dvije ulice do mene je tiskara koju su prije tjedan dana zatvorili i iznijeli su sve glasačke listiće koji su tu tiskani", prepričava.
Svi se boje, napetost se osjeća u zraku
Mirela kaže da će velik broj ljudi koji se protivio nezavisnosti sutra glasati da Katalonija napusti Španjolsku jer im je prisjela represija policije i vlasti koja se provodi tjednima.
"Ljudi pokušavaju funkcionirati koliko-toliko normalno, ali svi su napeti. Svi se boje što će se sutra dogoditi ako zaista ne daju da se otvore glasačka mjesta. Velik broj ljudi koji nisu bili za nezavisnost pristupit će glasanju jer su ovo nedemokratske mjere i smatraju da ovo više nije borba za nezavisnost, nego demokraciju", kaže Mirela.
Ova Hrvatica s katalonskom adresom smatra da su šanse podjednake. No, zbog posljednjih događaja velik bi broj ljudi mogao ostati kući.
"Mislim da je 50 posto mogućnosti da ishod bude za samostalnost, ali to će biti jako teško sagledati jer će svim mjerama pokušati smanjiti broj glasača. Pokušat će izmanipulirati rezultate, spriječiti prebrojavanje glasova. Cenzus je 5 milijuna ljudi, toliko ih je dobilo poziv na glasanje. A sad, koliko će ih se moći realno pojaviti na glasanju, to je druga stvar", priča Mirela.
"Od jučer su sve škole i javni lokali, mjesta koja su predviđena kao glasački punktovi, zatvarani, policija ima naredbu da sve to zatvori. Sad se Katalonci pokušavaju snaći da bi izbjegli zatvaranja. Naprimjer, u oko 120 škola su organizirane razne aktivnosti od jučer do sutra, ljudi tamo spavaju s djecom, susjedi im nose hranu i pokušavaju ih podržati u nastojanju da na sve načine spriječe ulaz policije sutra u šest ujutro.
Primjerice, baš sam slušala na televiziji, u svim tim školama koje su otvorene, u puno njih su ljudi izvadili vrata i brave da budu sigurni da policija vrata ne može zatvoriti. Moli se glasače da rano ujutro izađu na glasačka mjesta da bi imali jak razlog da se spriječi zatvaranje tih mjesta", objašnjava.
"Ljude se moli da nose od kuće isprintani glasački listić", dodaje.
"Cijelo vrijeme se apelira da sutra svi mirno pristupe glasanju. Da nitko ni u jednom trenutku ne upotrijebi silu. Ima jako puno poruka od raznih odvjetnika koji nude svoje brojeve telefona da im se jave ljudi ako ih privedu. Zasad su sve demonstracije, protesti i javni koncerti, sve je prošlo mirno, malo je incidenata bilo. Tako treba biti i sutra. Ljudi koji su pozvani da budu na glasačkim mjestima nisu dobili pozive redovno poštom poziv, nego su im ispod vrata gurnuli kuverte. Ti ljudi moraju odlučiti hoće li se odazvati tom pozivu jer španjolska vlada prijeti da će biti novčanih i drugih kazni", priča Mirela za Index.
Strah od rata
Šuška se i o ratu. No, nitko ne vjeruje u nešto takvo u 21. stoljeću.
"Priča se o tome. Nekoliko mojih prijatelja koji imaju odrasle sinove se smiju, svi misle da je to nemoguće da se događa u 21. stoljeću. Ali ne zna se što će biti. Mnogi Španjolci također podržavaju da mora postojati pravo na samoodređenje. Svi se nadaju da neće biti izgreda. Ali veliko je pitanje što će biti ako se slučajno izglasa da Katalonija želi samostalnost", kaže Mirela.
Na kraju je pitamo hoće li ona glasati.
"Da. Mi smo za samostalnost. Smatram da je stvar u tome da Katalonija već 300 godina živi unutar španjolskih granica, velikim dijelom Katalonci se ne slažu s takvim suživotom. Stvar je zakona, poreza i slično. Ako ovaj narod odluči da to nije sustav u kakvom ne žele biti, tko ih može zadržati. Ako većina ljudi izglasa ne, onda je opet narod rekao svoje. Svi žele da im vlada osigura mogućnost", kaže Mirela.
No, mnogi ljudi se boje osvete i problema koje bi mogli imati.
"Već je uhićeno stotine gradonačelnika i raznih službenika. Već se sada pripremaju raznorazne akcije kako bi se počele dizati optužbe protiv ukidanja civilnih prava ljudi koji izražavaju svoje mišljenje, a proziva ih se kriminalcima. Svi ti ljudi jako su svjesni da će zakonskih posljedica biti.
Nedavno je izašao članak u kojem se spominjala Hrvatska koja je, kako je pisalo, također nezakonito provela svoj referendum. I ovdje vlasti sada žele malo promijeniti povijest. Ja se osobno, kao Hrvatica, pribojavam što će biti u ponedjeljak, kad znamo što smo mi prošli. I to u oba slučaja, vrlo je jasno da postoji jedan rascjep u španjolskom i katalonskom društvu, sad će se upirati prstom u one koji jesu ili nisu za da ili ne. Bojim se da bi moglo biti jako teško sljedećih mjeseci. Jedino što bi se moglo dogoditi u korist svih građana je da se na sljedećim izborima malo drugačije sagleda realnost društva i da se konačno otvore vrata dvosmjernom razgovoru", priča.
Mirela hvali Katalonce koji, svemu usprkos, ne odustaju.
"Ono što mene najviše fascinira je na koji način Katalonci bez previše vike organiziraju i kako se snalaze. Provodi se u stvarnost ono što nitko nije vjerovao da se može dogoditi. Tako su originalni, oni govore u šiframa gdje se sutra moraju pojaviti. Ovo je nešto nevjerojatno, masovni skupovi, koncerti, nema mržnje niti agresije, svi slogani propagiraju želju da se sve to vidi i da se čuje njihov glas. Pa će onda odlučiti kako dalje", zaključuje Mirela.