IZUMITELJ Ivan Kabalin Gilletteove "Sensor Excel" britvice već 14 godina s gorčinom gleda u brojnim hrvatskim trgovinama i to zato jer smatra da mu je poznatu američki proizvođač brijaćih aparata iz Bostona ukrao patent kojim je osmislio revolucionarno rješenje nazvano "Sensor Excel".
U kontaktima koje smo ostvarili s Kabalinom doznali smo kako on već 14 godina nastoji postići zadovoljštinu za svoj problem koji je nastao nakon što je bostonski gigant u proizvodnji brijaćih aparata na tržište izbacio proizvod koji je tada imao novo tehničko rješenje neobično slično onome koje mu je nekoliko mjeseci ranije Kabalin ponudio na otkup.
Naime, Kabalin je 2.11.1992. godine tadašnjem Državnom zavodu za patente (kasnije je postao Državni zavod za intelektualno vlasništvo - DZIV), poslao patentni zahtjev u kojem za svoj izum "Poboljšanje držača britvice" traži prihvaćanje patentnog statusa za izum kojim je unaprijedio do tad široko rasprostranjeni brijaći pribor, a koji je Gillette prodavao pod nazivom "Sensor".
Patentni zahtjev zaprimljen je pod nazivom P921162A, no tu je planirani probitak hrvatskog inženjera na svjetsko tržište zaustavljen.
Iz Državnog zavoda doznajemo kako su upoznati sa slučajem Kabalin koji se već godina razvlači po raznim upravnim postupcima. Pomoćnica ravnatelja DZIV-a Ljiljana Kuterovac za Index je objasnila kako se slučaj Ivana Kabalina ni po čemu ne razlikuje od drugih sličnih slučajeva u Hrvatskoj i svijetu gdje inovatori "ne razumiju" ili "ne žele razumjeti" da zbog raznoraznih okolnosti ponekad nije moguće pozitivno odgovoriti na njihov patenti zahtjev.
Naime, Državni zavod za patente Kabalinu je odbio zahtjev za izdavanjem patenta za njegov izum, a odluka je donesena temeljem pretraživanja međunarodne patentne baze što je izvršio dipl.ing. Želimir Kren. Zahtjev je odbijen temeljem triju patentnih odobrenja u kojima je DZIV pronašao tehnička rješenja koja su slična rješenjima koja je Kabalin želio zaštiti patentnim zahtjevom za svoje poboljšanje.
Jedan je patent (DE 1 110 047) odobren 25. siječnja 1962 u Njemačkoj, a druga dva su odobrena u Sjedinjenim Državama. Prvi (US 5 070 612) je odobren 10. prosinca 1991., dok je drugi (US 5 249 361) odobren 5. listopada 1993., ali je zahtjev za njega podnesen u svibnju 1992. Datumi podnošenja patentnih zahtjeva su u cijeloj priči vrlo bitni jer se na temelju njih zaključuje čiji je izum za koji se podnosi zahtjev stariji, a čime se izbjegava mogućnost da je podnositelj zahtjeva s "mlađim" datumom kopirao rješenje koje je neki drugi izumitelj bilo gdje u svijetu već zaštitio patentnim zahtjevom.
Uvidom u skice rješenja za koja su odobreni patenti može se ustanoviti kako su ona slična rješenju ing. Kabalina (na slici dolje), ali definitivno nisu ista. Međutim, u Zakonu o patentu, na koji se DZIV i poziva, se navodi kako tehnička rješenja za koja se traži patentna zaštita moraju biti nova, rezultat stvaralačkg rada, industrijski primjenjiva i tehnički izvodljiva.
Je li provedeno službeno pretraživanje za Kabalinov patentni zahtjev?
U DZIV-u navode kako je nakon provođenja potpunog ispitivanja Kabalinovog izuma, a u skladu s hrvatskim zakonima i međunarodno prihvaćenim standardima, utvrđeno da izum "poboljšanje držača britvice" ne čini novo tehničko rješenje određenog problema i nije rezultat stvaralačkog rada. Kabalin taj stav odbija tvrdeći kako navedena američka odnosno njemačko rješenje nisu jednaka rješenju koje on nudi, te traži ponovno pretraživanje međunarodne baze patenata.
Također tvrdi kako pretraživanje na koje se poziva DZIV nije službeno i međunarodno priznato, te navodi kako je privatnim kanalima došao do podatka kako za njegov patentni zahtjev nikada nije izvršeno službeno pretraživanje. Dodaje kako iza svakog službenog pretraživanja postoji pisani trag koji se ne može izbrisati, te kako isti trag ne postoji za njegov zahtjev P921162A.
Iako u Zavodu kažu kako je za njih slučaj završio, izumitelj Kabalin drži kako je odluka pravno nevaljana zato jer Kren prilikom pretraživanja nije bio na popisu osoba ovlaštenih za službeno pretraživanje svjetske baze patenata. U Zavodu pak navode kako ne postoji licenca po kojoj samo određene osobe smiju vršiti pretraživanje svjetske baze patenata, što Kabalin niječe izričito tvrdeći suprotno. U DZIV-u navode kako je osim Krenova pretraživanja Zavod zatražio uslugu pretraživanja austrijskog patentnog ureda s kojim DZIV ima sklopljen ugovor u suradnji, a koji se također negativno izjasnio u odnosu na Kabalinov patentni zahtjev.
Kabalin tvrdi kako niti ta usluga nema pravni temelj jer austrijski ured ima tek savjetodavnu ulogu u slučajevima hrvatskih patentnih zahtjeva, te ističe kako je od DZIV-a tražio na uvid dotični ugovor o suradnji s Austrijancima. Ugovor nije dobio, a kako doznajemo niti neće.
Kabalin na temelju tog DZIV-ovog stava smatra kako je Zavod svjestan da ugovor o suradnji pokazuje kako je austrijsko rješenje o njegovom zahtjevu pravno neutemeljeno te kako DZIV i na taj način onemogućuje priznanje njegovog patenta.
Slučaj je tijekom dugogodišnje procedure već nekoliko puta bio i na sudu, a praćen je i nekolicinom Kabalinovih pisama naslovljenih na američko Veleposlanstvo u Zagrebu od kojeg inženjer traži službeno očitovanje o njegovim navodima prema kojima ga je Gillette pokrao. Kabalin, osim što smatra da je bostonska kompanija ukrala njegov izum, proziva i Državni zavod za intelektualno vlasništvo zbog toga jer njegov izum nije proglasio patentom, a uvjeren je i da je Gillette korumpirao hrvatske dužnosnike kako slučaj ne bi završio nepovoljno po tvrtku.
65-godišnji diplomirani inženjer strojarstva kaže kako je 1997. godine na sajmu "Inova" za svoj izum "poboljšanje držača britvice" dobio plaketu povodom izlaganja tog izuma na sajmu, što je još jedan dokaz o nepravednom odnosu DZIV-a prema njemu.
Prošlog ljeta Kabalin se otvorenim pismom obratio za pomoć i novom američkom veleposlaniku u Hrvatskoj Robertu Bradtkeu. Iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD u Hrvatskoj doznajemo kako Veleposlanstvo nije upoznato s Kabalinovim slučajem.
S druge pak strane, kada bi takav slučaj i dospio do Veleposlanstva ono bi ga proslijedilo nadležnim institucijama države u kojoj djeluje, u ovom slučaju Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo zaduženom za provođenje zakona o patentima.
U cijelu priču uključio se i saborski zastupnik Pero Kovačević koji je od hrvatske Vlade tražio očitovanje o tvrdnjama ing. Kabalina koji odluku DZIV-a proziva nestručnom i neodgovornom.
Kabalin nadalje navodi kako Hrvatska godišnje gubi milijarde dolara od naplate poreza na dobit od njegovog i patenata drugih izumitelja, te se pita kako to da državu ne zanima taj novac. Također upozorava na nestručan rad službi Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, te tvrdi kako zahvaljujući nesposobnosti Zavoda niti jedan hrvatski izumitelj koji ima međunarodno priznati patent nije uspio ostvariti kupoprodajni ugovor temeljem kojeg bi naplatio korištenje svojeg tehničkog rješenja zaštićenog patentom.
Kabalin zaključuje kako je njegov izum tek jedan od brojnih izuma koji se neovlašteno koriste i to zahvaljujući državnoj politici prema izumiteljstvu, te dodaje kako je to sudbina svih hrvatskih izumitelja.
U Zavodu takve tvrdnje u potpunosti odbacuju navodeći kako su Kabalinove sudske tužbe protiv DZIV-a i druge usmene optužbe krenule nakon što je on i sam uvidio neutemeljenost svog patentnog zahtjeva te se s merituma tog problema fokusirao na sudske sporove i dokazivanje ilegalnosti rada Zavoda čiji rad nadzire hrvatska Vlada i koji je tijekom proteklih godina dobio brojna stručna priznanja svjetskih institucija koje se bave zaštitom intelektualnog vlasništva.
I.K.