Foto: Hina
Hrvatska liječnička komora (HLK) predstavila je u četvrtak prijedlog novog koncepta unaprjeđenja specijalističkog usavršavanja doktora medicine koji će predložiti Ministarstvu zdravlja, a trebao bi zamijeniti postojeći model koji smatraju zastarjelim i nepravednim za liječnike.
Postojeći model je iz 80-ih godina prošlog stoljeća, zastario je i više ne postoji ni u jednoj razvijenoj zemlji, stoga je zreo za promjene, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.
Najavio je da će HLK u iduća dva tjedna među liječnicima prikupljati potpise na peticiju potpore tom prijedlogu, a zatim izaći pred odgovorne i tražiti cjelovito rješenje.
HLK predlaže uvođenje tzv. nacionalnih specijalizacija, koje bi se financirale iz posebnog fonda. Nakon stjecanja statusa specijaliste, liječnik bi bio obavezan raditi u javnom zdravstvenom sustavu onoliko vremena koliko mu je trajala specijalizacija, pri čemu bi sam birao ustanovu u kojoj će raditi.
S obzirom da bi to moglo dovesti do odljeva gotovih specijalista iz malih bolnica u veće zdravstvene centre, Goluža kaže kako je došlo vrijeme da se s represivnog modela prijeđe na poticajni model, što znači da bi manje sredine trebale liječnicima ponuditi stimulativne mjere, poput poreznih olakšica, rješavanja stambenog pitanja ili pružanja mogućnosti za daljnje stručno usavršavanje.
Liječnici odlaze odmah nakon položenog državnog ispita
Tvrdi da je od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 500 liječnika, prosječne dobi od 35 godina sa 5-7 godina specijalističkog staža, a sada sve češće odlaze i liječnici odmah nakon položenog državnog ispita.
Specijalizacije bi se raspisivale na temelju potreba za pojedinim strukama planiranima na nacionalnoj razini i na osnovu izraženih potreba pojedinih zdravstvenih ustanova, a dodjeljivale na transparentan način i jasno utvrđenih kriterija. Također se prelaže uspostava Registra specijalista i donošenje dugoročnog plana potreba za specijalistima.
Predsjednik Povjerenstva HLK-a za medicinsku izobrazbu liječnika Ivan Lerotić ustvrdio je da se dosad broj specijalizanata za pojedine ustanove određivao prema nejasnim kriterijima i bez dugoročnih projekcija, što je dovelo do velikog kadrovskog deficita. Smatra nužnim utvrditi koliki broj specijalizanata, odnosno specijalista Hrvatska treba godišnje, ali i dugoročno, u razdoblju od najmanje deset godina.
Novi koncept predlaže uz mentorsku kontrolu rada specijalizanta, neovisno nadziranje rada mentora i anonimno evaluiranje mentorskog rada od specijalizanata, budući da postoji velika neujednačenost između propisanog programa specijalizacije i onoga koji se u stvarnosti provodi.
Postupci protiv ravnatelja zdravstvenih ustanova
Goluža je najavio da će se u ponedjeljak održati sjednica Povjerenstva HLK-a za medicinsku etiku i deontologiju koje će donijeti odluku ima li osnove za pokretanje disciplinskih postupaka protiv 60-ak ravnatelja zdravstvenih ustanova pred Časnim sudom HLK-a jer su onemogućili primjenu pravilnika o specijalizacijama koji je na snazi od srpnja. On tvrdi da je svega 32 posto ustanova primijenilo pravilnik.
Što se tiče predloženih izmjena pravilnika, smatra kako se zdravstvena administracija ne može na kvalitetan način nositi s tim problemom te da se ministar zdravlja Dario Nakić kao tehnički ministar nije trebao upuštati u predlaganje bilo kakvih izmjena. Na opasku da je i prilikom donošenja važećeg pravilnika Nakić bio tehnički ministar, Goluža podsjeća da je cijeli proces rada na pravilniku odrađen prije toga.