Hrvatska je u studenom zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, višestruko snažniji od prosjeka, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.
U eurozoni industrijska proizvodnja smanjila se u studenom za 1.9 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine, a u EU za 1.7 posto, izračunali su statističari.
Revidirani podaci za listopad pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1.1 posto te za 0.6 posto na razini Unije. Najviše je na oba područja u studenom na godišnjoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2.8 posto u eurozoni i za 2.6 posto u EU.
Zamjetno se smanjila i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2.6 posto u eurozoni i za 1.9 posto u EU. Rast je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara u EU, za 0.1 posto.
Oštar pad u Hrvatskoj
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u studenom Hrvatska, za 6.6 posto. U listopadu bila se smanjila za dva posto. Slijede Irska i Austrija s padom proizvodnje u studenom za 5.6, odnosno za pet posto.
Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 13.5 posto u odnosu na studeni 2023. godine. Slijedi Belgija, gdje je porasla za 8.7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
U Slovačkoj i Estoniji proizvodnja se zadržala, više-manje, na razini studenog prethodne godine.
Pojačana proizvodnja energije
Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u studenom za 0.2 posto, istim tempom kao i u listopadu, prema revidiranim podacima Eurostata. Podaci za EU pokazuju pak zamjetno usporavanje, uz rast proizvodnje u studenom za samo 0.1 posto, nakon 0.4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima.
Najviše je na području eurozone u studenom na mjesečnoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1.5 posto. U EU najveći rast bilježio je pak energetski sektor, za 1.3 posto. U zoni primjene zajedničke europske valute proizvodnja energije porasla je u studenom za 1.1 posto nakon što se u listopadu bila smanjila za 1.3 posto.
Pad proizvodnje u EU bilježio je samo sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 0.1 posto. U eurozoni povećao je pak proizvodnju za 0.1 posto.
Skok u Belgiji
Na mjesečnoj razini najsnažnije je u studenom porasla proizvodnja u Belgiji, za 8.7 posto. Slijedi Malta, gdje je uvećana za 7.1 posto. Najviše se pak u odnosu na listopad smanjila proizvodnja u Irskoj, za 5.8 posto. Slijede Luksemburg i Portugal, gdje je pala za 3.9 odnosno za 3.4 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom smanjena za 2.4 posto u odnosu na listopad kada je bila pala za 2.4 posto.
Blizu je Hrvatskoj Cipar s padom proizvodnje u studenom za 2.6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju Eurostatovi podaci.