HRVATSKI dragovoljac Denis Šeler, koji se šest godina borio u Ukrajini kao pripadnik pukovnije Azov u sastavu Ukrajinske nacionalne garde, dao je veliki intervju Globusu u kojem je govorio o svom angažmanu u Azovu, o tome koliko se osjeća sigurnim te o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
Kako je ponovno završio s azovcima
Opisao je kako je, nakon što je počela ruska invazija, ponovno završio s azovcima.
"Dobrovoljno sam se javio u novoosnovanu postrojbu Azova u Kijevu. Iskreno, bilo je sa mnom još šest dečki iz Hrvatske. Mene i te dečke nisu koristili na liniji obrane. Budući da je postrojba bila u fazi ustrojavanja, odredili su me u drugu bojnu da pomognem zapovjedniku u obuci novih ljudi i, ako treba, ispunjavanju bojevih zadaća. Ali s obzirom na to da je u međuvremenu došlo još tih šest Hrvata, trebao sam i prevoditi, zbog jezične barijere", rekao je dodavši da se službeno skinuo iz Azova još 1. lipnja 2020. te da preostalu šestoricu Hrvata nije on doveo u Ukrajinu. Veli da su se trojica vratila kući prije njega, a preostala trojica s njim.
Kaže da se nedavno kad je išao u Ukrajinu nije htio vratiti u Azov, nego pomoći koliko može te da im je po dolasku rekao da ima rok od mjesec ili mjesec i pol dana koliko može ostati zbog posla i obitelji jer očekuje prinovu. Vratio se u Hrvatsku i kaže da se u skorije vrijeme više ne namjerava vraćati.
"Ruska tajna služba u Hrvatskoj je prisutna s jakim igračima. Ti ljudi šeću po Zagrebu, Splitu..."
"U Ukrajini sam se osjećao sigurno. I u Hrvatskoj sam apsolutno siguran. Nisam ja naivac od jučer. Institucije rade svoj posao, i hrvatske i ukrajinske. Štite svoje građane. Dobivam puno informacija. Živim malo opreznije. Sveo sam kretanje na poznate lokacije gdje poznajem ljude. No na svaki napad ili prijetnju spreman sam odgovoriti u svakom trenutku. Ja sam ipak na svome", govori Šeler za Globus.
Je li njegov oprez povezan s činjenicom da ruska tajna služba ima svoje ljude i u Hrvatskoj?
"Ima. I to dosta ljudi. Ruska tajna služba prisutna je u Hrvatskoj već jako dugo, i to ne s nekakvim diletantima, nego s jakim igračima. To budite uvjereni. Ti ljudi šeću po Zagrebu, Splitu...", kaže Šeler potvrđujući da među ruskim špijunima ima i hrvatskih državljana.
Napominje da je intenzitet borbi u Ukrajini jako velik i stoga su i ljudski gubici veliki. Kaže nam da ukrajinska vojska dobro stoji s osnovnim, lakim pješačkim oružjem, ali joj, s obzirom na dužinu fronte i broj postrojbi uključenih u vojne operacije, nedostaje aviona i protuzračne obrane te dalekometnog topništva.
Nacističke konotacije Azova
Komentirao je i ima li Azov nacističke konotacije koje se često spominju.
"Pukovnija sama nema. Tvrdim da je od 2016. unutar pukovnije zabranjena bilo kakva nacistička simbolika. Stepan Bandera, na kojeg se pozivaju pripadnici Azova, nije nacist. To bi bilo kao da bi Hrvati rekli za Antu Starčevića da je nacist. On je bio ukrajinski nacionalist i zalagao se za slobodnu Ukrajinu koja je već tad bila dijelom Sovjetskog Saveza, protiv kojeg se borio poput, recimo, nekih naših emigranata, na primjer Brune Bušića, kojega nema nikakvog smisla povezivati s nacistima ili Antom Pavelićem", rekao je Šeler.
Što je sa zarobljenim azovcima iz Azovstala
Što misli kakva je sudbina zapovjednika originalne postrojbe Azova Denisa Prokopenka i njegovih suboraca koji su u ruskom zarobljeništvu?
"Redis. To mu je nadimak. Nadam se najboljem. Iskreno, ne znam kakva mu je sudbina. Prilično je konfuzno bilo sve to oko predaje. Rusija ih sad ne može proglasiti teroristima i suditi im jer su zarobljeni na teritoriju Donjecke oblasti, koja nije dio Rusije pa ruski sudovi tamo nemaju što tražiti, osim ako Rusija ne anektira to područje", govori Šeler.
"Pripadnici Azova su apsolutno iznevjereni od Zelenskog"
Kazao je kako su pripadnici Azova sasvim sigurno iznevjereni od ukrajinskih vlasti na čelu s Volodimirom Zelenskim.
"U svakom slučaju, kad sam bio u Kijevu, u drugoj bojni, pričao sam s Bileckim, prvim zapovjednikom Azova, i drugim dečkima. Već tad je bilo puno upitnika jer Mariupolj je pao u okruženje u roku od tri dana od početka invazije. Netko je s ukrajinske strane skinuo minska polja kroz koja su Rusi prošli. Herson je praktički predan bez borbe. Melitopolj, Berdjansk bez ispaljenog metka. Čudno je sve to, tim više što nije tajna da je jedini tko je od početka opsade Mariupolja pomagao Azovu bio general Kiril Budanov, načelnik obavještajne službe ministarstva obrane. Ostali su svi, onako, ne znam... Bilecki govori samo o Budanovu", rekao je Šeler dodajući kako Bilecki nije bio na istoku Ukrajine, ali je išao na prvu liniju kod Kijeva, Buče i Irpina.
Što se Šelerovog mišljenja o Zelenskom tiče, kaže da otkako je izabran nije bio za njega, no da je još manje za bivšeg predsjednika Porošenka, "koji je korumpiran i koji je sa svojim ljudima pokrao pola Ukrajine".
Što su Putinovi ciljevi
Ja sam još u prosincu i siječnju govorio da nije uopće pitanje hoće li Putin napasti Ukrajinu, nego kad i gdje. Također sam tvrdio da Putinovi glavni ciljevi nisu ni Kijev ni Lavov, nego istočna Ukrajina, Donbas i koridor do Krima, od Hersona do Mariupolja. To je i postigao, ali cilj mu je još izaći na lijevu obalu Dnjipra cijelom njegovom dužinom. Tad eventualno može sjesti za pregovarački stol", kaže Šeler za Globus.
Zaključio je kako je očito da Rusi nemaju snage za osvajanje velikih gradova, Harkiva na sjeveru i Odese na jugu Ukrajine. Minimalan im je cilj, ističe, zagospodariti Luhanskom i Donjeckom u administrativnim granicama tih pokrajina.