NEUPUĆENE u problematiku nedavno je zaprepastila vijest da državna tvrtka HŽ Cargo, koja se bavi poslovima prijevoza željezničkog tereta, više nije likvidna i prisiljena je prodavati vagone u staro željezo da bi uopće mogla isplatiti plaće radnicima.
Propast HŽ Carga je jedini logičan završetak te sage
Onima koji bar površno prate razvoj situacije s HŽ Cargom njegova je propast jedini logični završetak sage o tome kako državna kompanija postupno nestaje otkad je prisiljena suočiti se s konkurencijom iz privatnog sektora.
Problemi HŽ Carga počeli su onog trenutka kada je prestao biti monopolist, tj. kada više nije bilo samo njima dopušteno prevoziti teret hrvatskim željeznicama.Točnije, za propast HŽ-a je indirektno kriva EU.
Liberalizacija je bila pogubna za državnog monopolista
Ulaskom Hrvatske u EU liberaliziralo se tržište teretnog željezničkog prijevoza i dopušteno je privatnim tvrtkama da posluju na tom tržištu.Do tada je isključivo pravo za prijevoz tereta hrvatskim željeznicama imao državni monopolist HŽ Cargo.
Prije toga je bilo potrebno "razbiti" HŽ na nekoliko dijelova. 2012. su stvoreni HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo.
Dok se HŽ Infrastruktura obilato financira direktno iz proračuna, HŽ Putnički prijevoz čak dobiva 20 lipa iz cijene svake litre benzina. Možda se niste u životu vozili u hrvatskim vlakovima, ali ako vozite automobil, dali ste novce za njih.
No oni su osigurani jer su državne firme čije gubitke pokrivaju državni proračun i građani RH trošarinama, pa nisu u opasnosti od propadanja.Uzimat će naše novce i dalje. Oni računaju na to, doslovno.
Uhljebi iz HŽ Putničkog prijevoza i dalje su zaštićeni, reket građana se nastavlja
Tako u planu poslovanja HŽ Infrastrukture 2021. - 2025. jasno stoji: "Ukupni prihodi za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u iznosu od 6.310,43 milijuna kuna od kojih se 4.581,00 milijuna kuna odnosno 72,6% odnosi na prihode iz sredstava Državnog proračuna...", a u planu poslovanja HŽ Putničkog prijevoza se planiraju prihodi od prodaje karata u iznosu od 210 milijuna kuna, a "Prihod temeljem ugovora o javnim uslugama", što su ustvari novci iz proračuna, iznosi 474 milijuna.
Doduše bilo je govora o tome da se liberalizira i putnički prijevoz te time HŽ PP prestane biti monopolist, ali od toga se odustalo. Netko je zaštitio uhljebe iz HŽ Putničkog prijevoza i reket građana se nastavlja.
HŽ Cargo nije bio te sreće jer je EU zahtijevala da se dopusti privatnom sektoru sudjelovanje na tržištu teretnog željezničkog prijevoza.To je bila smrtna presuda uhljebima naviklima na to da je bilo kome drugome osim njima zabranjeno sudjelovati na tom tržištu i da njihove gubitke saniraju ostali građani.
Liberalizacija katastrofa za HŽ, ali odlična za Hrvatsku
Oni će vjerojatno reći da je smrtna presuda HŽ Cargu bilo to što se uopće odvojio od prijašnjeg HŽ-a, koji je okupljao sve djelatnosti vezane za željeznicu u Hrvatskoj, ali time samo žele reći da su bili bolje zaštićeni kada su bili redovito financirani iz proračuna i trošarina, a ne da moraju svakih par godina moljakati vladu da im sanira dugove. I uhljebi imaju samopoštovanje, ne žele moliti. Ali reketarenje i "cuclanje" proračuna im je sasvim uredu.
Iako je liberalizacija teretnog prijevoza bila katastrofalna za HŽ, za Hrvatsku i efikasnost hrvatske željezničke mreže je bila dobra odluka. Kako se prijevoz putnika željeznicom nije liberalizirao i tu još uvijek djeluje jedan državni monopolist, a prijevoz tereta je liberaliziran od ulaska u EU, tako se na temelju podataka o tome kako je rastao ili padao ukupni promet putnika i tereta hrvatskim željeznicama može zaključiti što je bolje: razbijanje državnih monopola ili njihovo očuvanje.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku se može lako iščitati da broj putnika prevezenih željeznicama u Hrvatskoj kontinuirano opada od 2010. (osim blagog oporavka 2018.), s ukupno 69.5 milijuna prevezenih putnika 2010. na tek 13.1 milijun putnika 2020.
S teretnim prijevozom je druga priča. 2020. je prevezeno 15 milijuna tona tereta, što je za 2.8 milijuna tona više nego 2010.Sredinom 2014. tri privatne kompanije ostvaruju samo 1.3% teretnog prometa, a danas desetak privatnih kompanija ostvaruje više od 50% teretnog prometa.
Nekadašnji državni monopolist HŽ Cargo je u svega nekoliko godina došao s 98.7% udjela na tržištu na manje od 50% udjela na tržištu.Naravno, kada im je država počela osiguravati monopol, počeli su propadati. Danas se spašavaju tako da prodaju vagone u staro željezo.
Što se može reći o kompaniji koja je u samo šest godina spala s 98.7% udjela na tržištu na manje od 50%, našla se u situaciji da mora prodavati staro željezo kako bi mogla isplatiti plaće radnicima, a tijekom tog perioda je čak dobila oko 1.7 milijardi naših kuna od države?
Kompanija koja je doslovno vidjela "opasnost od novih tehnologija"
Ipak se radi o kompaniji koja je u jednom od izvješća o poslovanju početkom ove godine zaključila: "Prilikom ulaska konkurencije na željezničko tržište teretnog prijevoza postoji opasnost da će sa sobom unijeti i noviju tehnologiju, odnosno modernije lokomotive i vagone koji generiraju niže troškove i mogu povući više tereta ili efikasnije poslovne procese". Doslovno vide opasnost u tome da će netko "unijeti novu tehnologiju", a ne daj bože onda i njih valjda prisiliti da "generiraju niže troškove... ili efikasnije poslovne procese".
Ne postoji nikakav racionalni argument za nastavak održavanja gubitaša kao što je HŽ Cargo na državnim jaslama. Srećom je ulaskom na EU tržište teretni željeznički prijevoz liberaliziran, pa se pokazalo da se čak i na ovakvoj raspadajućoj infrastrukturi može poslovati kudikamo efikasnije nego što je to radio dotadašnji državni monopolist.
Što prije HŽ Cargo propadne, to bolje nama koji ga financiramo.1.7 milijardi koliko im je dano zadnjih nekoliko godina bilo bi bolje utrošeno kao ogrjev nego kao subvencija kompaniji koja se boji modernih tehnologija, nižih troškova i efikasnijih poslovnih procesa.