Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je izvješće o novoj epidemiji majmunskih boginja (mpox) u kojoj detaljno objašnjava o čemu se radi, kako se prenosi i kako se zaštiti.
Podsjetimo, iz HZJZ-a su prije dva dana poručili su kako je u Hrvatskoj rizik za unos i širenje majmunskih boginja među populacijom nizak, nakon što je u Švedskoj potvrđen prvi slučaj te zaraze tom bolesti izvan Afrike, koju je WHO proglasila globalnom hitnom zdravstvenom situacijom.
Detaljno izvješće HZJZ-a možete pročitati ovdje.
Što je mpox?
Mpox je virusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije, a iako je obično blaga, može biti smrtonosna. Djeca, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih s HIV-om, izloženi su većem riziku od komplikacija.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je najnoviju epidemiju bolesti javnozdravstvenom hitnom situacijom nakon što se novi soj virusa mpox, prvi put identificiran u Demokratskoj Republici Kongo, počeo širiti u druge susjedne zemlje.
Kako se prenosi?
Mpox se prenosi bliskim fizičkim kontaktom, uključujući seksualni kontakt, ali nema dokaza da se lako širi zrakom. Novi soj izazvao je globalnu zabrinutost jer se čini da se lakše širi među ljudima nego raniji sojevi virusa.
Prije dvije godine, SZO je proglasila mpox hitnom situacijom kada se oblik bolesti, uzrokovanom granom IIb, počeo globalno širiti, uglavnom među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Ta epidemija stavljena je pod kontrolu nakon što su promjena ponašanja, sigurne seksualne prakse i cjepiva pomogli ljudima u riziku da se zaštite u mnogim zemljama.
Međutim, mpox je javnozdravstveni problem u dijelovima Afrike već desetljećima. Prvi slučaj među ljudima zabilježen je u Kongu 1970. godine, a od tada se bilježe epidemije ove bolesti.
U Kongu se šire dva soja virusa
U trenutnoj epidemiji, najgoroj ikada zabilježenoj u Kongu, zabilježeno je 27.000 oboljelih i više od 1.100 smrtnih slučajeva od siječnja 2023., uglavnom među djecom.
Dva soja virusa mpox sada se šire u Kongu – endemski oblik virusa, grana I, i novi soj nazvan grana Ib, pri čemu se izraz “grana” odnosi na varijantu virusa.
Novi soj sada se proširio iz istočnog Konga u Ruandu, Ugandu, Burundi i Keniju. Švedska je u četvrtak prijavila prvi slučaj nove varijante, grane Ib, izvan Afrike. Glasnogovornik SZO-a rekao je da ovaj slučaj naglašava potrebu za partnerstvom te da agencija i dalje ne savjetuje uvođenje ograničenja putovanja s ciljem sprečavanja širenja mpoxa.
Pakistan je također potvrdio slučaj virusa mpox kod pacijenta koji se vratio iz jedne zaljevske zemlje, iako nije bilo jasno radi li se o novoj varijanti ili grani koja se globalno širi od 2022. godine.
Najznačajnija infekcija ortopox virusa koja utječe na ljude nakon velikih boginja
Mpox se nakon iskorjenjivanja velikih boginja smatra najznačajnijom infekcijom ortopox virusom koja utječe na ljude.
Virus majmunskih boginja (MPXV) je prvi put izoliran 1958. iz lezija boginja tijekom izbijanja vezikularne bolesti među makakima u zatočeništvu (Macaca fascicularis) uvezenima iz Singapura u Dansku radi istraživanja.
Iako je prethodni naziv bolesti (tj. majmunske boginje) upućivao na to da su majmuni primarni domaćini, specifičan životinjski rezervoar MPXV-a (primarni domaćin) ostaje nepoznat. U prirodi je otkriveno da su mnoge životinjske vrste zaražene MPXV-om, uključujući razne vrste vjeverica, gambijske štakore (Cricetomys gambianus), prugaste miševe, puhove i primate.
Majmunske boginje prijavljene su prvi put izvan Afrike 2003. godine, kada je nastala epidemija u Sjedinjenim Američkim Državama. Ukupno 81 slučaj majmunskih boginja u nekoliko država SAD-a prijavljen je među ljudima koji su imali bliske kontakte s kućnim ljubimcima, prerijskim psima.
Prerijski psi su se zarazili zato što su bili smješteni s glodavcima zaraženima MPXV-om uvezenima iz Gane. U toj epidemiji nije utvrđen prijenos s čovjeka na čovjeka i nije zabilježen nijedan smrtni slučaj među ljudima. Nakon ove epidemije nije bilo dokaza da je virus postao enzootski u divljini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako se većina dokumentiranih slučajeva boginja u Africi dogodila u DR Kongu, broj slučajeva u drugim zapadnoafričkim i srednjoafričkim zemljama također se povećao u posljednjem desetljeću.
Multinacionalna epidemija proglašena 2022.
U svibnju 2022. proglašeno je multinacionalna epidemija majmunskih boginja, a sve zemlje EU-a/EGP-a (osim Lihtenštajna) imale su lokalno stečene slučajeve. Epidemija bolesti potaknuta je prijenosom MPXV-a s čovjeka na čovjeka putem bliskog kontakta sa zaraženim pojedincima. Većina slučajeva su bili muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. Više informacija o epidemiji majmunskih boginja 2022. u Europi dostupno je u Zajedničkom biltenu ECDC-a i WHO-a o nadzoru velikih boginja u Europi (poveznica je vanjska) .
U rujnu 2023. otkrivena je epidemija majmunskih boginja (tada nove) podgrane Ib na istoku DR Konga, uz kontinuiran prijenos s čovjeka na čovjeka. Nakon toga, slučajevi zaraženi podgranom Ib otkriveni su u Burundiju, Keniji, Ruandi i Ugandi. U zemljama koje su prijavile slučajeve majmunskih boginja uzrokovanih granom Ib dokumentiran je prijenos s čovjeka na čovjeka, spolnog i nespolnog kontakta.
Trenutačno i sojevi grane Ia i grane Ib uzrokuju epidemije u DR Kongu i drugim srednjoafričkim zemljama. Mjesečna izvješća o slučajevima boginja diljem svijeta od siječnja 2022. dostupna su na internetskim stranicama SZO-a (poveznica je vanjska).