"TIJEKOM 2018. godine proračunska zaliha u iznosu 5.147.228,00 kuna korištena je za financiranje programskih aktivnosti udruga, kapitalnih projekata vjerskih zajednica te obilježavanja prigodnih manifestacija i u odnosu na prethodnu godinu proračunska zaliha je za navedene namjene korištena više za 1.868.338,00 kuna", stoji u nalazu Državne revizije za Grad Zagreb, koja je utvrdila da je novac namijenjen za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija i ostalih nepredvidivih nesreća utrošen - nenamjenski.
Uhvatili ih pa su dogodine uzeli samo 50 tisuća kuna
"Državni ured za reviziju nalaže proračunsku zalihu koristiti za namjene propisane odredbama Zakona o proračunu", stoji u nalazu Državne revizije. Kada smo pitali Ured gradonačelnika Milana Bandića da nam komentira kako je moguće da su sredstva namijenjena za saniranje nesreća zapravo otišla na manifestacije i vjerske zajednice, tumače nam kako su se ta sredstva mogla trošiti i na druge "nepredviđene rashode".
"S obzirom na to da je zakonom omogućeno da se zaliha koristi i za 'druge nepredviđene rashode tijekom godine', utrošak sredstva proračunske zalihe Grada Zagreba nije suprotan odredbama Zakona o proračunu. Izvješće o korištenju proračunske zalihe je sastavni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna koji se podnosi Gradskoj skupštini Grada Zagreba", stoji u odgovoru Grada Zagreba na Indexov upit.
Isto tako, kažu nam kako su sukladno preporukama Državnog ureda za reviziju u 2019. godini imali samo jednu isplatu i to od 50 tisuća kuna, te da nakon toga više nisu koristili ta sredstva.
Ove, 2020. godine u toj proračunskoj stavci predviđeno je 5 milijuna kuna, a s obzirom na katastrofalni potres u Zagrebu, možemo se samo nadati da se, unatoč Bandićevim apetitima, ovaj put taj novac neće trošiti nenamjenski.
Juričan: Tim novcem se godinama plaćao prvomajski grah
Redatelj i aktivist Dario Juričan, koji je na proteklim predsjedničkim izborima želio ići pod imenom Milan Bandić, već godinama prati financijsko poslovanje Grada Zagreba. Kada smo razgovarali o ovoj temi, rekao nam je kako su Bandićeve isplate iz tog fonda za "nepredviđene" rashode uvijek bile lako predvidive jer su uvijek išle za manje-više iste stvari.
"Primjerice, sjećam se da se iz tog fonda za nesreće godinama plaćao prvomajski grah, koji se dijelio na Maksimiru i za sindikate. Uvijek je bilo lako predvidjeti gdje ide taj novac za te 'nepredviđene stvari'. Bandić je uvijek radio po svom, unatoč revizijama", kaže nam Juričan.
Nevjerojatan manjak od gotovo 630 milijuna kuna
No, nije problem samo u trošenju proračunskih zaliha koje su predviđene za nesreće, jer je Revizija za 2018. godinu, a koja je završena u veljači ove godine, otkrila čitav niz propusta u trošenju proračunskog novca Grada Zagreba. Na kraju je Grad Zagreb dobio tek uvjetnu ocjenu.
Revizija je tako utvrdila manjak prihoda od 50,9 milijuna kuna, dok je preneseni manjak prihoda iz prethodnih godina iznosio 578 milijuna kuna. Sve skupa utvrđen je manjak od nevjerojatnih 628.950.239,00 kuna.
Bandić obećao racionalizirati poslovanje pa napravio još veće gubitke
"S obzirom na visinu manjka prihoda i primitaka, predlaže se sačiniti analizu i ocjenu budućeg financijskog stanja Grada, donijeti prijedlog mjera za otklanjanje uzroka nastanka odnosno mjere za otklanjanje manjka prihoda i primitaka te akcijski plan provedbe mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe) s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom", stoji u nalazu Revizije.
Grad Zagreb odgovorio je kako su u 2019. godini poduzeli mjere za smanjenje minusa te su "intenzivirali aktivnosti oko povećanja naplate potraživanja i racionalizacije poslovanja".
No, kako je poznato, od racionalizacije nije bilo ništa. Štoviše, upravo u vrijeme kada je Revizija u veljači završavala posao za 2018. godinu, javnost je saznala kako je manjak u proračunu Grada Zagreba krajem 2019. godine premašio milijardu kuna. Bandić je tada, u veljači ove godine, od čelnika gradskih ureda tražio hitno i striktno ograničavanje potrošnje, nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.
>> Minus u zagrebačkom proračunu prešao je milijardu kuna
Početkom travnja Bandić je obustavio proračun za ovu godinu, zabranio je zapošljavanja, javne nabave i najavio rezanje plaća.
>> Bandić zabranio nova zapošljavanja 45 dana
"U Zagrebu nam zbog potresa nažalost sve odjednom dolazi na naplatu, kako zbog općenito lošeg upravljanja Gradom, tako i gradskom imovinom. Sada se kristalno jasno vide svi loši rezultati, na što već godina upozoravamo. Potpuni nedostatak strategije za upravljanje gradskom imovinom kako bismo znali što nam je potrebno, a što bismo mogli prodati, što dati u najam. A s obzirom na to da nje nema, u tom kaosu, bez dovoljno informacija i planiranih obaveza, gradonačelnik radi što želi i provodi najam i prodaju imovine parcijalno, bez jasnih interesa Grada", kaže za Index zagrebački gradski zastupnik Renato Petek dodajući da nas je takav izostanak strategije i djelovanja prema detaljnim akcijskim planovima doveo u iznimno tešku financijsku poziciju.
Petek: Novca sad nema ni za osnovne stvari
"Ovi nalazi Državne revizije samo dokazuju da su postojala upozorenja i za prethodne godine, što i gdje treba učiniti poboljšanja, otkloniti nedostatke. Kako se to nije učinilo, situacija je sada i financijski katastrofalno teška, što je jasno iz dostupnih izjava gradonačelnika da rezervi novca nema niti za jedan mjesec funkcioniranja Grada", zaključio je Petek.
U nalazu Revizije ističe se dio u kojem su nađene nepravilnosti, a vezane za davanje poslovnih prostora u zakup, a revizija je utvrdila kako ne postoje transparentni javni natječaji, a primjedbe su i na trošenje sredstava od spomeničke rente koji iznose 20 milijuna kuna. Revizija je pronašla kako se ne može usporediti planirana i realizirana sredstva spomeničke rente. Nađene su nepravilnosti oko niza ugovora o djelu, obračuna prekovremenih sati za djelatnike Grada Zagreba te način na koji se nagrađuju službenici.
No, pravi je kaos u dijelu oko javne nabave Grada Zagreba težak 2,5 milijarde kuna. Državni ured za reviziju naložio je kako Zagreb mora poslovati u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi, dok je kod jednostavnih nabava prigovor da se nije postupalo u skladu s pravilima, uvjetima i postupcima utvrđenim zakonom.
Kaos u stavci teškoj 2,5 milijarde kuna
"U zahtjevima za početak postupaka jednostavne nabave nije navedeno obrazloženje opravdanih i iznimnih okolnosti, odnosno razlozi žurnosti pokretanja postupaka jednostavne nabave bez objave poziva na dostavu ponuda na mrežnoj stranici Grada", stoji u nalazu Državne revizije. Otkrili su kako su kod izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta pojedini istovrsni radovi u razdoblju od sredine siječnja do sredine studenoga 2018. godine nabavljani po značajno različitim cijenama.
"Državni ured za reviziju nalaže poduzeti aktivnosti kako bi se u privremenim situacijama radovi na održavanju nerazvrstanih cesta obračunavali prema stvarno izvedenim količinama radova", stoji u nalazu Državne revizije. Bandićeva administracija branila se kako je neujednačena cijena zapravo stvar ponudbenih troškovnika za izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta. Troškovnik koji izrađuje projektant sastavni je dio projektne dokumentacije u postupku nabave radova te je dostupan svakom zainteresiranom ponuditelju, tvrde iz Grada Zagreba, naglasivši da oni tu jednostavno ne mogu ništa jer je - takav zakon.
"Ne postoji zakonsko uporište temeljem kojeg bi Grad kao naručitelj mogao intervenirati i mijenjati projektnu dokumentaciju koju je dobio od projektanta, Grad bi eventualno temeljem svoje analize cijena mogao od projektanta tražiti dodatna objašnjenja te bi projektant mogao sam izmijeniti svoje troškovnike. Nadalje, Grad u vezi navođenja da su pojedini radovi prema podacima iz privremenih situacija izvedeni u većoj količini u odnosu na podatke navedene u okončanim situacijama i građevinskoj knjizi, navodi, da je s obzirom na složenost radova teško ostvariti da bi konačno izvedene količine pojedinih radova u cijelosti odgovarale izvornoj projektnoj dokumentaciji. U slučaju kvalitetnih projekata će odstupanja u pravilu biti manja, a u slučaju lošijih projekata veća", objasnili su iz Bandićeva ureda.
Tomašević: Natječaji se očito namještaju
Tomislav Tomašević, lider oporbe u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, u razgovoru za Index upozorava kako se stotine milijuna kuna gube u javnim nabavama Grada Zagreba, no osim nabrajanja i evidentiranja nepravilnosti, nije napravljeno ništa.
"Grad Zagreb gubi stotine milijuna kuna godišnje na preplaćenim javnim nabavama koje se očito namještaju, što tvrdi i DORH, a na nepravilnosti u javnim nabavama ukazuje i Državni ured za reviziju. Slušali smo razne USKOK-ove snimke na suđenjima u kojima predstavnici gradske uprave i poduzeća dogovaraju uvjete javne nabave s već unaprijed dogovorenim privatnim tvrtkama i zbog čega se na mnoge natječaje u Gradu Zagrebu nitko normalan više niti ne javlja jer smatra da je pobjednik unaprijed dogovoren i da je gubitak vremena. Veliki novac kad preuzmemo upravljanje Gradom planiramo uštedjeti upravo na rigoroznim javnim nabavama i slanjem poruke da nema privilegiranih kako bi se svi počeli javljati na natječaje", zaključuje Tomašević.