OSJEČKO-baranjska županija, kojom upravlja župan Ivo Anušić, ujedno i pretendent na mjesto potpredsjednika HDZ-a, ovih je dana raspisala natječaj za posao za čak 66 radnih mjesta, doznaju Index Istrage. Od toga su 63 radna mjesta za stalno, a 3 su vježbenička.
Najviše se traže referenti, administratori, viši stručni suradnici i savjetnici, ali i konobari, matičari i tehničari. Istražili smo što se krije iza ovog masovnog zapošljavanja u upravi i to baš u vrijeme unutarstranačkih izbora u HDZ-u.
Najavili uštede, manje zaposlenih, a onda je krenuo stampedo
Za HDZ-ovog ministra uprave Ivana Malenicu ovaj natječaj posljedica je reforme spajanja županija i državne uprave kroz koju bi se trebale vidjeti uštede te smanjiti broj zaposlenika. No, na osječkom primjeru uštede nisu vidljive. Za župana Anušića 66 zapošljavanja je sjajan primjer decentralizacije i okupljanja stručnih ljudi. Predsjednik Instituta za javnu upravu Ivan Koprić objašnjava za Index kako ovo nije ništa drugo nego plan vlade i sabora za "spašavanja svojih vojnika na terenu, svojih župana i čitave bulumente svojih namještenih ljudi u njihovim institucijama".
"Umjesto jednog, sada imamo 21 malog Bandića", uvjeren je Koprić. No, krenimo redom.
97 milijuna kuna za otpremnine, a potom nova zapošljavanja
Osječko-baranjska županija prije dva tjedna raspisala je natječaj za prijam u službu u upravna tijela Osječko-baranjske županije. Traži se, kako smo napisali u uvodu, 66 novozaposlenih koji će biti plaćeni iz džepova poreznih obveznika. Ovaj natječaj posljedica je "reforme" vlade Andreja Plenkovića, a riječ je o spajanju Županije s Uredom državne uprave. Ministar uprave Ivan Malenica obećavao je početkom ove godine decentralizaciju te značajne uštede.
Ministarstvo je tada objašnjavalo da je od ukupno 2485 državnih službenika koji su bili zaposleni u uredima državne uprave krajem prošle godine njih 608 prihvatilo otpremninu koju im je Ministarstvo uprave ponudilo. To je u konačnici koštalo 97 milijuna kuna. Tvrdili su i kako će čitav sustav spajanja za državu biti jeftiniji te da bi se ukupni broj zaposlenih trebao smanjiti. No, na osječkom je primjeru vidljivo kako se birokratski aparat povećava umjesto da se smanjuje.
Broj Anušićevih uhljeba raste iz godine u godinu
"U trenutku spajanja Županije i UDU-a, Osječko-baranjska županija imala je 214 zaposlenih, a UDU 209. Od 214 u Županiji, osam je otišlo u mirovinu, dok je iz Ureda državne uprave otišlo 63 zaposlenika. 2020. godinu smo započeli sa 71 zaposlenikom manje. Posebno nedostaje djelatnika u ispostavama diljem županije pa je nužno popuniti navedena radna mjesta kako bismo uspostavili normalno funkcioniranje povjerenih poslova", kažu nam iz ureda župana Anušića kada smo ih upitali o spornom natječaju.
Isto tako, prema nalazima revizije je vidljivo kako se Anušićeva birokracija svake godine povećava pa su tako u 2018. godini rashodi za zaposlene u Županiji značajno rasli s 29,3 milijuna kuna u 2017. godini na 30,7 milijuna kuna u 2018. godini. Sada ide fuzija s državnom upravom plus ovih novih 66 djelatnika koji će biti na proračunskoj plaći.
"Rashodi za plaće u 2019. godini iznosili su 28.003.775,48 kuna. S obzirom na to da je Osječko-baranjska županija od 1. siječnja 2020. godine preuzela djelatnike Ureda državne uprave, u 2020. godini planiran je iznos od ukupno 53.283.000,00 kuna, od čega je 23.000.000,00 kuna za preuzete djelatnike UDU-a za koje smo novce dobili iz Državnog proračuna, a iznos od 30.283.000,00 kuna odnosi se na zaposlenike Osječko-baranjske županije (bez preuzetih djelatnika)", objašnjavaju iz ureda župana Anušića.
Zapošljavanje HDZ-ovaca - glavna tema unutarstranačkih izbora u kojima sudjeluje župan Anušić
Podsjetimo kako je Anušić, osim što je osječko-baranjski župan, ujedno i član Predsjedništva HDZ-a. Isto tako, u predsjedničkoj kampanji bio je šef Izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović, a na unutarstranačkim izborima predstavlja struju koja zagovara i zastupa ostanak Andreja Plenkovića na čelu stranke. Za potporu Plenkoviću naveo je dva razloga, i to kontinuitet i obećanje o jačanju projekata za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Isto tako valja naglasiti kako je Anušić kandidaturom za potpredsjednika HDZ-a trenutno u kampanji pa smo ga pitali da u kontekstu primanja na posao 66 novih djelatnika komentira i izjavu Mire Kovača, kandidata za novog šefa HDZ-a, koji je nedavno rekao da se članstvo HDZ-a boji masovnije ga podržati u unutarstranačkoj kampanji jer su "vezani za radna mjesta koja su možda dobili jer su članovi HDZ-a".
Anušić: Moram voditi brigu o urednom funkcioniranju županijskog sustava
"Žao mi je što se unutarstranačka kampanja spušta tako nisko, ne želim sudjelovati u tome i ne želim ni odgovarati gospodinu Kovaču na ovakve izjave", kaže Anušić za Index dodajući da ako Kovač ima saznanja, on jako dobro zna kome ih treba iznijeti.
Anušić ističe kako je kandidat za potpredsjednika stranke na unutarstranačkim izborima, no da je i dalje župan Osječko-baranjske županije koji mora voditi brigu o tome da "županijski sustav uredno funkcionira".
"Neću dozvoliti da nam ispostave po gradovima ostanu prazne, da građani, primjerice, Belog Manastira, Našica ili Đakova ne mogu koristiti istu uslugu kao građani Osijeka samo zbog toga da me netko ne bi prozivao za zapošljavanje. Predugo su stvari u Slavoniji i Baranji stagnirale. Mi radimo, osmišljavamo i provodimo projekte, uzimamo europske novce za njih i potrebni su nam stručni ljudi koji će iste i realizirati", stoji u odgovoru župana Anušića.
Stručnjak za javnu upravu: Ovo nije reforma, nego spašavanje njihove bulumente
Ivan Koprić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu te član Instituta za javnu upravu, u razgovoru za Index ističe kako je zapravo model ukidanja državne uprave odnosno "reforma" ništa drugo nego spašavanje župana i ljudi koji su zaposleni u tim institucijama.
Profesor Ivan Koprić
"Suočena sa stalnim i uvjerljivim argumentima za reformom lokalne samouprave, stvaranjem manjeg broja temeljnih lokalnih jedinica i nekoliko regija, hrvatska se vlast, u tome su vlada, sabor i Predsjednica Republike bili koordinirani, odlučila na akciju spašavanja svojih vojnika na terenu, svojih župana i čitave bulumente svojih namještenih ljudi u njihovim institucijama. 'Spas' za njih je nađen u oživljavanju starog modela, koji je postojao samo tijekom 1990-ih (1993. - 2001.) kad su županije bile oslonci državne vlasti, a župani predstavnici vlasti, napose Predsjednika Republike koji ih je potvrđivao ili odbijao potvrditi. Valja znati da su se uredi državne uprave u proteklih 20 godina uspjeli u značajnoj mjeri profesionalizirati i odvojiti od moći župana. Tome je značajno pridonijelo i to što su većinu poslova radili u ispostavama koje su smještene u gradovima na području svake pojedine županije", napominje Koprić.
Stručnjake sad biraju župani i lojalni političari
Ovaj stručnjak za javnu upravu podsjeća kako je još sada bivši ministar Lovro Kuščević, uz podršku vlade, tadašnje Predsjednice Republike i Hrvatskog sabora, a suprotno zalaganju i preporukama struke, započeo tu akciju koju nije sam stigao dovršiti, jer je prije toga otišao s funkcije pod poznatim okolnostima.
"U toj akciji su županije, koje imaju svojih oko 2500 zaposlenih u administrativnim tijelima, trebale preuzeti još toliko državnih službenika iz ureda državne uprave. Da bi se stvorio privid da će se tu ostvariti neke uštede, forsirao se odlazak ljudi iz ureda državne uprave prije nego se pripoje županijama. Za tu svrhu je potrošen značajan novac iz Državnog proračuna, a otpremnine je prihvatilo 608 ljudi. No, netko umjesto njih treba raditi, zar ne? Tako se sad zapošljavaju novi ljudi, mladi, s manje znanja i iskustva, ali moguće s nekim drugim poželjnim osobinama. Otvorio se, naime, put da nove službenike odaberu župani i njima lojalni županijski političari", ističe Koprić poentirajući da se sada pokazala prava svrha čitave ove ogromne promjene - ojačati županije i župane, od kojih je velika većina iz jedne stranke ili je s njom u koaliciji ili prešutnom dogovoru i na državnoj razini.
"Moć moja, novac vaš - to je perpetuum mobile hrvatske politike"
"Ne treba zaboraviti da će ti novi službenici odlučivati o mnogim pitanjima koja su važna za malo i srednje poduzetništvo, turizam, poljoprivredu i slične djelatnosti. Razne dozvole i drugi upravni akti o kojima ovisi sudbina velike većine malih poduzetnika, a oni djeluju baš na lokalnoj razini, ovisit će o volji županijskih administracija, pa i župana koji nad time preuzimaju kontrolu. A i dalje će za to dobivati novac iz državnog proračuna. Pa tko to ne bi volio? Moć moja, novac vaš i perpetuum mobile hrvatske politike i dalje nesmetano nastavlja raditi na svoju dobrobit. A građani, uštede, racionalizacija, razvoj? Ah, valjda vodeći ljudi ove zemlje znaju kamo nas vode", ističe Koprić.
Koprić na kraju naglašava kako je ovaj model već i prije funkcionirao i već dvadeset godina gledamo kakve rezultate daje.
"U Zagrebu, koji ima status i grada i županije pa obavlja i sve poslove koje su od 1.1.2020. preuzele i druge županije. Tamo gradska administracija pod vodstvom gradonačelnika odlučuje o svemu. I čini se da se taj model sviđa trenutačnim vlastodršcima. Uskoro ćemo umjesto jednog Bandića imati 21 Bandića. Hrvatska budućnost je sjajna", kaže na kraju Koprić.
Originalno objavljeno na Index istrage
Natječaj za nove uhljebe u Osječko-baranjskoj županiji by Index.hr on Scribd