ANDREJ PLENKOVIĆ, predsjednik vlade i Hrvatske demokratske zajednice, u imovinskoj je kartici upisao 43 kvadrata manju površinu stana od one navedene u zemljišniku. Prema zemljišnim knjigama, premijer je vlasnik stana "na prvom katu, drugom katu i potkrovlju površine 230,44 čm".
U imovinskoj kartici 187 kvadrata, u zemljišniku 230 kvadrata
No, u imovinsku je karticu unio podatak da mu se stan prostire na 187,31 kvadrata.
Podaci o Plenkovićevom stanu iz imovinske kartice premijera
Osim Index Istraga, nesklad između stanja navedenog u zemljišnim knjigama i imovinskoj kartici zapazilo je u sklopu redovite provjere podataka i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje će od premijera zatražiti objašnjenje. Ne bude li zadovoljavajuće, pokrenut će postupak.
Ovaj fenomen Index je prvi put uočio još prije četiri godine kada smo dobili objašnjenje da je kvadratura Plenkovićeva stana u imovinskoj kartici smanjena zbog promjene načina izračuna, ali od tada niti je mijenjao podatke u imovinskoj kartici niti je promijenjena kvadratura u zemljišnim knjigama. I dalje se ne podudaraju.
Podaci o površini Plenkovićeva stana iz zemljišnika, koji ne odgovaraju onima iz imovinske kartice
Što kaže Plenkovićev odvjetnik?
Index Istrage zatražile su nedavno objašnjenje razlike u kvadraturi od vladine press službe. Tamo su nas povezali s Danijelom Klobučarom, Plenkovićevim odvjetnikom.
Slijede Klobučarove riječi: "U zemljišnoj knjizi je upisana bruto površina stana što je nekada bio način upisa. Nekad se nije radila razlika između bruto i neto, samo su se upisivali kvadrati bez izražavanja bruta i neta, a u imovinskoj kartici se mora upisati neto. Ovih 187 je izmjereno upotrebom onih koeficijenata umanjenja bruto površina po jednoj izmjeri koja je napravljena prije nekoliko godina, prije ispunjenja imovinske kartice. Uskoro će ta površina biti promijenjena u zemljišnoj knjizi jer je u tijeku postupak novog etažiranja u kojem će se promijeniti površine svih stanova u zgradi, jer se taj bruto mijenja svima u neto i usklađuju se još nekakve površine, nekakvi detalji dogovorom suvlasnika. To vam je ta razlika", rekao nam je odvjetnik Klobučar.
Bez navođenja imena dužnosnika Plenkovića, upitali smo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nalaže li zakon obavezu upisivanja neto površine u imovinsku karticu.
Povjerenstvo govori nešto sasvim drugo
"Dužnosnici su, u pogledu nekretnina, u izvješće o imovinskom stanju obvezni unijeti podatke navedene u zemljišnim knjigama, pa su tako obvezni navesti onu površinu stana koja je upisana u zemljišne knjige. U slučaju da Povjerenstvo utvrdi nesklad, odnosno da je dužnosnik naveo površinu stana koja ne odgovara površini upisanoj u zemljišne knjige, Povjerenstvo će od dužnosnika zatražiti pisano očitovanje o utvrđenom neskladu. Nakon što zaprimi i razmotri dužnosnikovo očitovanje, Povjerenstvo donosi odluku ima li elemenata za pokretanje postupka", odgovorilo je Povjerenstvo.
U Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ne nalazimo odredbu da dužnosnici u imovinske kartice moraju unijeti neto površine, dok se na web stranici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa neto korisna površina spominje samo u uputama "za popunjavanje obrasca izvješća o imovinskom stanju dužnosnika", na mjestu gdje se opisuje način upisivanja kuća s okućnicama. Plenković, podsjećamo, ima stan.
Sud poručuje: Nema promjene površina
Obratili smo se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Htjeli smo provjeriti Klobučarevu najavu skore promjene kvadrature svih stanova u premijerovoj zgradi. Zanimalo nas je u kojoj je fazi postupak. Slijedi odgovor Općinskog građanskog suda u Zagrebu: "Prema stanju zemljišne knjige ne proizlazi da se vodi bilo kakav postupak radi ispravka upisanih površina stanova", odgovorili su sa suda.
Što kaže dokumentacija?
Index Istrage potom su potražile dokumentaciju o dotičnom stanu. U kupoprodajnom ugovoru koji je Plenković potpisao s bivšim vlasnikom I. B. 15. travnja 2003. godine, navedena je ukupna površina 230,44 metra četvorna uz rečenicu: "Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je kao netto korisna površina predmetnog stana u elaboratu etažiranja upisana površina od 197,51 m2." Plenković ga je kupio za 201 tisuću eura, a u studenom 2016. godine, kada je ispunjavao imovinsku karticu, procijenio ga je na 2.610.000,00 kuna što je tada iznosilo 347 tisuća eura.
Kupoprodajni ugovor za Plenkovićev stan
Drugim riječima, premijer svjedoči da je za gotovo 150 tisuća eura povećao vrijednost svoga stana što je u svakom slučaju pohvalno, barem za njega. Ugovor je obvezao prodavatelja da "u cijelosti o svom trošku u potkrovlju stana" uredi kupaonicu opremljenu sanitarnim uređajima te da u kuhinji sanira pločice i probije otvor za napu.
Što je ugodnije oku birača, 187 ili 230 kvadrata?
No to nije naša tema, nego površina Plenkovićeva stana. Racionalan bi potez bio prepisati podatak iz zemljišne knjige i promijeniti je bude li potrebe. Ako se premijer baš zainatio i iz nekog razloga odlučio navesti isključivo neto vrijednosti – možda mu se stotinu i nešto kvadrata čini ugodnijim oku čitatelja imovinske kartice nego dvjestotinjak kvadrata – nejasno je zašto inzistira na 187,31 kvadratu u imovinskoj kartici kad je u kupoprodajnom ugovoru potpisao da neto korisna površina iznosi 197,51 metara četvornih, tj. desetak kvadrata više nego što je upisao.
I prema elaboratu koji je u siječnju 2000. godine napravila ovlaštena tvrtka RG inženjering, neto površina stana u kojem danas živi aktualni predsjednik je 230,44 kvadrata, dok je neto korisna površina 197,51 metara četvornih. Premda je kvadratura obračunavana na različite načine, otud i razlika, nigdje nismo naišli na 187 metara četvornih. Osim u imovinskoj kartici.
Nije kao ostale nekretninske afere ministara, ali zar ni premijer ne može popuniti imovinsku kako treba?
Za četiri godine otkako je Index prvi put zabilježio da je zbog "promjene izračuna" Plenkovićev stan spao s 232 na 187 kvadrata, nije se dogodilo baš ništa: famozna brojka 187 nije se pojavila ni u jednom službenom dokumentu. U Hrvatskoj, gdje su ministri i slične osobe izvodili neviđene vratolomije s nekretninama, nestanak 43 kvadrata iz imovinske kartice nekog dužnosnika možda se i ne čini naročitim skandalom.
Ipak, dužnosnik iz naše priče prvi je čovjek izvršne vlasti, na njemu je odgovornost za striktnu provedbu propisa pa je u ove četiri godine mogao ili promijeniti imovinsku karticu ili uspostaviti efikasan sustav koji će njemu i ostalim građanima s eventualno uvećanim kvadratima zajamčiti upis točnih podataka u zemljišne knjige.
Originalno objavljeno na Index istrage