Indija će u idućoj financijskoj godini izdati svoju digitalnu valutu

Foto: Profimedia

INDIJSKA središnja banka lansirat će digitalnu verziju rupija u sljedećoj financijskoj godini, poručila je u utorak ministrica financija te zemlje.

"Uvođenje digitalne valute središnje banke dat će poticaj, veliki poticaj digitalnoj ekonomiji", rekla je Nirmala Sitharaman dok je predstavljala godišnji proračun zemlje. "Digitalna valuta će također dovesti do učinkovitijeg i jeftinijeg sustava upravljanja valutom."

Banka Indije digitalni rupi uvest će financijskoj godini 2022./2023. koja počinje 1. travnja.

Sitharaman nije iznijela detalje o tome kako bi digitalna rupija funkcionirala ili kako bi izgledala, ali je kazala da će biti uvedena "koristeći blockchain i druge tehnologije".

Blockchain se odnosi na tehnologiju koja je izvorno stvorena uz bitcoin, no definicija je od tada evoluirala jer su njegove primjene nadišle kriptovalute.

Indija bi bila jedna od najvećih svjetskih ekonomija koja bi uvela takozvanu digitalnu valutu središnje banke (CBDC) ako se bude držala svojih planova.

I druge svjetske ekonomije razmatraju uvođenje digitalnih valuta

Kina radi na digitalnoj verziji svog juana od 2014. i najdalje je ispred kada je u pitanju lansiranje CBDC-a na globalnoj razini.

U posljednje dvije godine, Narodna banka Kine provodi probe u obliku lutrija, gdje se građanima u određenim gradovima dijeli digitalni juan kako bi ga oni potrošili. Nedavno je središnja banka nastojala proširiti upotrebu digitalnog juana. Kina još nije pokrenula svoju digitalnu valutu u cijeloj zemlji i nema vremenski okvir za to.

Na drugim mjestima, Japan istražuje vlastiti CBDC, a Federalne rezerve SAD-a prošlog su mjeseca objavile studiju o digitalnom dolaru, ali nisu zauzele čvrst stav o tome hoće li ga izdati.

Dok Indija gura naprijed s digitalnim rupijom, pokušala je zauzeti oštriji stav prema kriptovalutama poput bitcoina i trenutno radi na regulaciji za taj sektor.

Sitharaman je u utorak rekla da bi se prihod od prijenosa virtualne digitalne imovine trebao oporezovati po stopi od 30%.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.