U posljednjih tjedan dana izvještaji o sukobu u Ukrajini usmjerili su se u značajnoj mjeri na važnost pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Trump će preuzeti Bijelu kuću u siječnju, a tijekom svoje kampanje obećao je okončati rat u Ukrajini unutar 24 sata nakon što stupi na dužnost. Njegove izjave o Ukrajini, zajedno s njegovim pristupom "America first" (što znači davanje prioriteta američkim interesima u vanjskoj politici), navele su mnoge stručnjake da sugeriraju kako bi Trump mogao smanjiti ili čak potpuno ukinuti podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
"Rusija i dalje ima iste ciljeve"
Međutim, analitičari iz Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War) smatraju da postoje jasni znakovi da Kremlj sada pokušava nametnuti uvjete za buduće mirovne pregovore s Ukrajinom prije nego što Trump stupi na dužnost. Prema analitičarima, način na koji Kremlj postavlja te uvjete pokazuje da Rusija i dalje ima iste ciljeve, a to su potpuna ukrajinska kapitulacija i potpuna kontrola nad Ukrajinom.
"Način na koji Kremlj pokušava postaviti uvjete za pregovore snažno ukazuje na to da ciljevi Rusije ostaju nepromijenjeni i još uvijek uključuju potpuno ukrajinsko kapituliranje," kažu analitičari iz Instituta.
Dodaju kako "Kremlj nije spremniji na ustupke dolazećoj Trumpovoj administraciji nego što je bio prema sadašnjoj administraciji." Drugim riječima, očekuju da će Rusija i dalje nastaviti s agresivnom politikom bez spremnosti na stvarne kompromise, unatoč mogućim promjenama u američkom stavu.
Institut također spominje izjavu glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, koja je izjavila da bi se "mir" mogao postići samo ako Zapad prestane pružati vojnu pomoć Ukrajini. Ova izjava ukazuje da Rusija i dalje traži da Zapad prekine sav oblik vojne podrške Ukrajini kao preduvjet za pregovore o miru.
"Putin očekuje da će od Trumpa dobiti što želi a da ne mora dati neke ustupke"
Istog dana, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da dolazak Trumpa na vlast vjerojatno neće bitno promijeniti stav Sjedinjenih Država prema Ukrajini te da bi prijedlozi za "zamrzavanje" trenutne crte bojišnice bili "još gori" od ranijih sporazuma iz Minska, koji su potpisani nakon prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine. Ovi sporazumi također su bili pristrani prema ruskim interesima.
"Lavrovljevo preventivno odbijanje potencijalnog prijedloga za zamrzavanje trenutne crte bojišnice dodatno ukazuje na to da Rusija nije zainteresirana za ublažavanje svog pristupa ili zahtjeva u pregovorima te zadržava cilj potpune ukrajinske kapitulacije," ističu analitičari, podsjećajući da je Putin taj cilj jasno naveo u lipnju 2024. godine.
Na kraju, Institut dodaje kako izjave Zaharove i Lavrova također potkopavaju Putinove nedavne pokušaje da pokaže lažnu zainteresiranost za obnovu odnosa između SAD-a i Rusije s novom američkom administracijom. Umjesto toga, sugerira se da Putin vjeruje kako će Trumpova administracija slijediti interese i želje Kremlja bez potrebe da Kremlj zauzvrat ponudi bilo kakve ustupke ili koristi.