Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani rekao je da će potpisati bilateralni sigurnosni sporazum i sporazum o strateškom partnerstvu s Velikom Britanijom tijekom službenog posjeta Londonu, u kontekstu povijesnih promjena na Bliskom istoku.
Irak nastoji izbjeći ponovno pretvaranje zemlje u zonu sukoba u razdoblju regionalnih previranja, pošto su saveznici Irana, Hamas u Gazi i libanonski Hezbolah, pretrpjeli gubitke, a Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Irački balans između savezništva s Washingtonom i Teheranom stavljen je na kušnju nakon napada iračkih oružanih skupina koje podupire Iran na Izrael i američke snage u zemlji, nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023.
"Važan trenutak"
To je dovelo do nekoliko uzajamnih napada koji su u međuvremenu obuzdani, ali neki irački dužnosnici strahuju od eskalacije nakon što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. siječnja.
"Ovo je definitivno važan trenutak, kako za razvoj odnosa Iraka s Ujedinjenim Kraljevstvom, tako i zbog razvoja (regionalne) situacije koja zahtijeva dodatne konzultacije", rekao je Sudani Reutersu u ponedjeljak dok je putovao iz Bagdada u London.
Sudani je rekao da će sigurnosni sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Iraka ojačati bilateralne vojne veze nakon prošlogodišnje najave da će koalicija predvođena SAD-om, osnovana za borbu protiv Islamske države, završiti svoje djelovanje u Iraku 2026. godine.
Islamska država je teritorijalno poražena u Iraku 2017. i u Siriji 2019., ali i dalje postoji velika zabrinutost da bi se mogla ponovno uspostaviti u zabačenijim dijelovima Iraka i iskoristiti vakuum moći u Siriji nakon što su islamistički pobunjenici prošle godine svrgnuli Asada s vlasti.
"Ovo je jedan od ključnih trenutaka u odnosima Iraka i Ujedinjenog Kraljevstva. Opisao bih ga kao početak nove ere u odnosima", izjavio je Sudani govoreći o sporazumu o strateškom partnerstvu, ne iznoseći detalje.
Održavanje ravnoteže
Irak je prethodno potpisao ugovor o strateškom partnerstvu sa SAD-om koji je imao za cilj proširiti odnose izvan vojnih veza uspostavljenih nakon invazije na Irak pod vodstvom SAD-a 2003., kojoj se pridružila i Velika Britanija.
Ta je invazija svrgnula bivšeg diktatora Saddama Husseina, ali je pokrenula godine sektaškog krvoprolića i rata, a potom i uspon Islamske države koja je masakrirala manjine i nakratko uspostavila takozvani kalifat prije nego što je poražena.
Nasilje je posljednjih godina slabjelo i veći dio zemlje uživa relativnu stabilnost, iako je gospodarstvo i dalje u velikoj mjeri ovisno o javnom sektoru, koji se gotovo u potpunosti financira prihodima od nafte, što povremeno dovodi do kriza kada cijene padnu.
Sudani nastoji usmjeriti napore na obnovu ratom oštećene infrastrukture i širenje veza sa zapadnim i arapskim državama, istovremeno održavajući ravnotežu u odnosima sa susjednim Iranom koji podupire niz iračkih oružanih skupina, ali i osigurava ključnu opskrbu električnom energijom i plinom.