VELIKI gubitak biološke raznolikosti u svijetu mogao bi do kraja desetljeća prouzročiti dovoljnu ekonomsku štetu da ozbiljno snizi više od polovice nacionalnih kreditnih rejtinga, uključujući i kinesku, upozorava prva velika studija.
Istraživanje koje je objavila skupina britanskih sveučilišta analiziralo je niz scenarija, uključujući onaj u kojem je djelomični kolaps ključnih ekosustava poharao industrije ovisne o prirodi kao što su poljoprivreda i ribarstvo na koje se oslanjaju neka gospodarstva.
Procjenjuje se da će štetni učinak dovesti do toga da će se 58 posto od 26 zemalja koje su proučavane suočiti s barem jednim stupnjem smanjenja svog kreditnog rejtinga.
Budući da ocjene utječu na to koliko vlade moraju platiti za posuđivanje na globalnim tržištima kapitala, smanjenje bi rezultiralo s 28 do 53 milijarde dolara dodatnih troškova kamata godišnje.
"Utjecaj na rejting prema scenariju djelomičnog urušavanja usluga ekosistema u mnogim je slučajevima značajan", navodi se u izvješću, kao i da bi ti dodatni troškovi duga značili da vlade imaju još manje za trošenje i da bi hipotekarne stope porasle.
Studija koju su proveli Sveučilište East Anglia, Cambridge, Sveučilište Sheffield Hallam i Sveučilište SOAS u Londonu pokazuje da bi Kina i Malezija bile najteže pogođene, sa smanjenjem ocjena za više od šest stupnjeva u scenariju djelomičnog kolapsa.
Indija, Bangladeš, Indonezija i Etiopija suočile bi se ss smanjenjem ocjena za otprilike četiri stupnja, dok bi gotovo trećina analiziranih zemalja imala više od tri.
Što bi to značilo za Kinu?
Za Kinu bi taj pad kreditne sposobnosti tražio i dodatnih 12 do 18 milijardi dolara godišnje iz proračuna za otplatu kamata, dok bi visoko zaduženi korporativni sektor u zemlji imao dodatnih 20 do 30 milijardi dolara.
Troškovi Malezije porasli bi između 1 i 2,6 milijardi dolara, dok bi tvrtke trebale pokriti dodatnih 1 do 2,3 milijarde dolara.
"Što je još važnije, te bi dvije države prešle s investicijskog na špekulativni stupanj", navodi se u izvješću.
"Gubitak bioraznolikosti može pogoditi gospodarstva na više načina. Kolaps u ribarstvu, na primjer, uzrokuje gospodarske šokove duž nacionalnih lanaca opskrbe i u drugim industrijama", rekla je koautorica dr. Patrycja Klusak, pridružena istraživačica na Cambridgeovom institutu Bennett i izvanredna profesorica na Sveučilište Istočne Anglije.