Od listopada 2023. godine zapadni dužnosnici rade na sprječavanju eskalacije rata u Gazi i njegova prelijevanja u otvoreni sukob između Izraela i libanonskog proiranskog pokreta Hezbollah. Unatoč nastojanjima i oštrim upozorenjima, rizik od širenja regionalnog sukoba sada raste iz sata u sat, što je potaknulo Amosa Hochsteina, posebnog izaslanika američkog predsjednika Joa Bidena, da tijekom posjeta Jeruzalemu i Bejrutu ovog tjedna ukaže na opasnost od izbijanja sukoba, piše BBC.
Otvoreni rat između Izraela i Hezbollaha bio bi poguban za sve strane i potresao bi cijelu regiju. Mogli bi doći do narušavanje krhkog procesa normalizacije pod vodstvom SAD-a, usmjerenog na poboljšane odnosa između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Štoviše, rat punih razmjera vjerojatno bi uključio Iran otvorenije nego što je to bio slučaj tijekom krvavih ratova vođenih između Izraela i Hezbollaha 1996. i 2006. godine.
Koliko će dugo Izrael ostati suzdržan?
To je bila poruka koju je Iran poslao u travnju kada je podržao svoje regionalne saveznike i izravno napao Izrael s vlastitog teritorija, što se desetljećima smatralo nezamislivim. No, hoće li izraelski čelnici uslijed rastućeg pritiska domaće javnosti da se obračunaju s Hezbollahom i dalje slušati pozive Washingtona na suzdržanost?
Otkako je Izrael prije osam mjeseci zbog napada Hamasa od 7. listopada prošle godine pokrenuo odmazdu u Gazi, Hezbollah i Izraelske obrambene snage (IDF) vode prekogranične sukobe. Međutim, ipak su ostali ispod praga otvorenog rata ili unutar onoga što libanonski političari nazivaju “pravilima igre” - neformalnim smjernicama uspostavljenim nakon 2006. godine kako bi se smanjio rizik od pogrešne procjene i eskalacije s obje strane.
Posebna koordinatorica UN-a za Libanon, Jeanine Hennis-Plasschaert, i zapovjednik mirovnih snaga UN-a raspoređenih duž južne granice Libanona, general-pukovnik Aroldo Lázaro, rekli su u zajedničkoj izjavi da je opasnost od pogrešne procjene koja vodi do iznenadnog i šireg sukoba vrlo stvarna.
Posljednji veliki sukob između Izraela i Hezbollaha dogodio se u ljeto 2006. godine, kada su se dvije strane borile 34 dana. U sukobu je poginulo oko 1200 ljudi u Libanonu i 140 u Izraelu. Od početka najnovijih sukoba, više od 400 ljudi je ubijeno u Libanonu, većinom uniformiranih boraca, ali i 70 civila. Na izraelskoj strani ubijeno je 16 vojnika i 11 civila.
No, kako je Hochstein primijetio, u posljednjih 19 dana došlo je do postupnih promjena. Hezbollah je intenzivirao svoje djelovanje i rastegnuo pravila igre. Postoji hitna potreba za smirivanjem situacije, naglasio je Hochstein, ističući da su razmjene neprijateljstava preko Plave linije - demarkacijske linije između Izraela i Libanona - potrajale već dovoljno dugo.
“Katastrofa koja nadilazi svaku imaginaciju”
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je da bi širenje rata na Libanon bila “katastrofa koja nadilazi svaku imaginaciju”.
Prošlog tjedna Hezbollah je ispalio stotine raketa i dronova na izraelske vojne lokacije, a nakon što je IDF usmrtio jednog od njegovih visokih zapovjednika Taleba Abdullaha. Hezbollah koristi dronove s eksplozivom, kao i rakete i protutenkovske projektile. A u svibnju je prvi put lansirao dron s projektilom protiv Izraela. Uz snažnu iransku podršku, Hezbollah tvrdi da je od listopada izveo više od 2000 napada na Izrael, te da će okončati neprijateljstva tek kada se postigne sporazum u Gazi. A takva mogućnost čini se sve daljom svakim novim danom.
Hezbollah je ovaj tjedan prijeteći objavio gotovo 10 minuta snimke luke u Haifi i drugih vojnih ciljeva u sjevernom Izraelu, uključujući sustave protuzračne obrane Iron Dome i David's Sling. Snimku je napravio izviđački dron koji nije bio ometan i uspio se vratiti u Libanon. S druge strane, Izrael mjesecima upozorava da namjerava potisnuti Hezbollah dalje od libanonske granice i na drugu stranu rijeke Litani - bilo diplomacijom, bilo ratom.
Posljednjih dana retorika izraelskih dužnosnika primjetno se zaoštrila: ministar vanjskih poslova Israel Katz upozorio je Hezbollah da će u slučaju totalnog rata biti uništen i da je Izrael vrlo blizu trenutka kada će promijeniti stav protiv Hezbollaha i Libanona. U utorak je vladin glasnogovornik David Mencer inzistirao da će Izrael osigurati povratak izbjeglih građana u njihove domove u sjevernom Izraelu. Većina ih je trenutno smještena o trošku države u hotelima u Tel Avivu.
Izraelska vojska je istodobno objavila da su zapovjednici IDF-a odobrili operativne borbene planove za napad preko sjeverne granice Izraela. Sada je potrebno još samo zeleno svjetlo premijera Benjamina Netanyahua.
S druge strane, vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah zaprijetio da nigdje u Izraelu neće biti sigurnosti ako izbije rat punih razmjera. I za svaki slučaj, naglasio je da bi se ratno poprište mogli proširiti daleko izvan Levanta, čak do Cipra, bude bi Izraelu omogućeno korištenje ciparske zračne luke i logističkih objekata.
“Situacija u Sredozemlju potpuno će se promijeniti”, upozorio je Nasrallah: “Hezbollah će se boriti svim sredstvima i bez ograničenja”. Činjenica je da se nijedna strana neće boriti sa zadrškom i da obje imaju sposobnost nanijeti strašnu štetu protivniku.
Izrael može sravniti Libanon sa zemljom i upozorio je da će to učiniti u slučaju rata, a ono što se dogodilo Gazi samo pojačava tu prijetnju. A Hezbollah više nije Hezbollah iz 2006. godine. Danas je mnogo bolje naoružan. Procjenjuje se da raspolaže arsenalom od 40.000 do 120.000 raketa i jasno je stavio do znanja da će borbu dovesti u samo srce Izraela.
Iako su ove međusobne prijetnje djelomično namijenjene odvraćanju neprijatelja, one također otežavaju bilo kojoj strani da popusti i ublaži retoriku. Izraelci nisu raspoloženi za kompromis, a zapovjednici IDF-a - iako sve kritičniji prema Netanyahuu, jer smatraju da odugovlači rat u Gazi zbog vlastitih političkih razloga - željni su uhvatiti se u koštac s Hezbollahom.
Međutim, početkom ovog tjedna glasnogovornik izraelske vojske, kontraadmiral Daniel Hagari, dao je i jednu ponešto obeshrabrujuću izjavu oko konačne pobjede Izraela: “Ideja da možemo uništiti Hamas ili učiniti da Hamas nestane je zavaravajuća za javnost. Ali Izrael će nastaviti borbu protiv iranske osovine zla na svim frontovima. Sve veća agresija Hezbollaha dovodi nas na rub eskalacije koja bi mogla imati razorne posljedice za Libanon i cijelu regiju”.
U prosincu se Netanyahu našao pod pritiskom zapovjednika IDF-a i ministra obrane Yoava Gallanta da naredi napad na Hezbollah. A sada je pod pritiskom evakuiranih obitelji i lokalnih političara, koji pitaju zašto se prema njima postupa drugačije nego prema zajednicama u južnom Izraelu. Ako je rat protiv Hamasa bio pokrenut kako bi se osigurala trajna sigurnost kibuca u južnom Izraelu, onda bi i 80.000 evakuiranih izraelskih građana u blizine libanonske granice trebalo bi dobiti istu zaštitu.
I većina izraelskih građana smatra da će se na kraju morati dogoditi napad. Prema anketi Instituta za politiku židovskog naroda, 36 posto ispitanika podržava trenutni napad na Hezbollah, a još 26 posto reklo je da bi ga trebalo pokrenuti nakon završetka operacije u Gazi.
Ultranacionalisti i ekstremno desne stranke u Netanyahuovoj vladajućoj koaliciji također zahtijevaju snažan vojni odgovor. Na primjer, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar financija Bezalel Smotrich potiču izraelskog premijera da se odupre američkom pritisku da odustane od rata. Njihov je argument da bi napad na Libanon služio obrani i zaštiti Izraela od njegovih neprijatelja. Ali mnogi od tih ultranacionalista također vide rat s Hezbollahom kao priliku za zauzimanje južnog Libanona, koji smatraju dijelom “Obećane zemlje Božje” i teritorijem koji bi trebali naseliti Izraelci.
"Bombe i rakete padaju danju i noću"
Rat protiv Hezbollaha podržavaju i stanovnici sjevernog Izraela koji žive pod svakodnevnom paljbom, poput Davida Kamarija iz pograničnog grada Kiryat Shmona, kojem je raketa ispaljena iz Libanona nedavno pala u dvorište i teško oštetila kuću.
“Bombe i rakete padaju danju i noću. Poludjeli biste da živite ovdje. Jedino rješenje je uništiti Hezbollah”, rekao je 71-godišnji David, koji je u napadu ostao i bez svog auta.
Većina stanovnika Kiryat Shmone evakuirana je nakon napada Hamasa 7. listopada, kada su Hezbollahove rakete počele padati u znak podrške njihovom palestinskom savezniku. David je jedan od rijetkih koji su ostali. Hezbollah od početka napada na Izrael 8. listopada ispalio više od 5000 raketa, protutenkovskih projektila i dronova.
Gradonačelnik Kiryat Shmone Avichai Stern kaže kako ne postoji zemlja na svijetu koja bi prihvatila svakodnevnu paljbu na svoje građane: “Nije prihvatljivo sjediti kao janjad za klanje i čekati dan kada će nas napasti kao Hamas na jugu. Svima je jasno da će rat izbiti prije ili kasnije”.
Tom Perry živi u kibucu Malkiya, odmah uz libanonsku granicu: “Mislim da je upozorenje glavnog tajnika UN točno i da će rat biti katastrofa za ovo područje. Nažalost, izgleda da nemamo drugog izbora. Nijedan sporazum ne traje zauvijek, jer neprijatelj želi našu smrt. Ako Izrael ne uspije eliminirati Hezbollah, osuđeni smo na vječne ratove”.
Perry tvrdi da su izraelski čelnici izgubili su kredibilitet nakon napada Hamasa 7. listopada i nemaju strategiju za postizanje mira: “Svi trebaju odstupiti. Najveći neuspjeh naše vojske i naše zemlje dogodio se 7. listopada. Ne trebaju nam takvi vođe”.
Nema telefona, interneta i struje, gotovo sve trgovine su zatvorene
I na libanonskoj strani granice, odakle je evakuirano više od 90.000 ljudi, raspoloženje među onima koji su ostali jednako je sumorno. Fatima Belhas živi nekoliko kilometara od izraelske granice, blizu Jbal el Botma. U prvim danima bi se tresla od straha kada bi Izrael bombardirao to područje, ali potom se pomirila s napadima i više ne razmišlja o odlasku.
“Kamo da odem? Nemam novca i nemam se kome useliti. Možda je bolje umrijeti dostojanstveno kod kuće. Odrasli smo pružajući otpor. Nećemo dopustiti da budemo protjerani s naše zemlje kao Palestinci”, rekla je Fatima.
Život s libanonske strane granice također je postao nemoguć. Nema telefona, interneta i struje, gotovo sve trgovine su zatvorene. Nekoliko desetaka preostalih starijih ljudi odbija napustiti svoje domove i farme. Većina njih ipak podržava Hezbollahov napad na Izrael.
Hezbollahu se spremaju pridružiti i tisuće boraca iz raznih militantnih skupina na Bliskom istoku koje podržava Iran. Tijekom prošlog desetljeća, proiranski borci iz Libanona, Iraka, Afganistana i Pakistana zajedno su se borili u 13-godišnjem sirijskom sukobu i to na sirijskog predsjednika Bashara Al-Asada.
Hassan Nasrallah rekao je u srijedu da su militantni vođe iz Irana, Iraka, Sirije, Jemena i drugih zemalja ponudili slanje desetaka tisuća boraca da pomognu Hezbollahu, ali je naglasio da njegova organizacija već ima više od 100.000 boraca.
Tisuće boraca već se nalaze u Siriji i lako bi mogle prijeći poroznu i neoznačenu granicu. Radi se o borcima iračkih Narodnih mobilizacijskih snaga, afganistanskog Fatimiyouna, pakistanskog Zeinabiyouna i pobunjeničke skupine u Jemenu poznate kao Huti.
Qassim Qassir, stručnjak za Hezbollah, tvrdi da se sadašnje borbe uglavnom temelje na visokoj tehnologiji poput ispaljivanja projektila i ne zahtijevaju velik broj boraca. Ali ako bi izbio otvoreni rat i potrajao duže vrijeme, Hezbollahu bi mogla trebati podrška izvan Libanona. A to bi značilo uvlačenje brojnih stranih skupina, organizacija, pa i država u ratni sukob.