U SVIJETU je 2019. bilo 272 milijuna migranata, što je 51 milijun više nego 2010. godine. Većinu ih prihvaćaju Europa (82 milijuna) i Sjeverna Amerika (59 milijuna), stoji u danas objavljenom izvješću Ujedinjenih naroda.
Slijede Sjeverna Afrika i Jugozapadna Azija s po 49 milijuna migranata, navode autori izvješća iz službi Odjela za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda.
Migranti danas čine 3,5 posto svjetskog stanovništva, naspram 2,8 posto 2000. godine, precizira se u dokumentu.
Prisilna raseljavanja glavni uzrok migracija
Prisilna raseljavanja ljudi preko međunarodnih granica rastu te je broj izbjeglica i tražitelja azila porastao za 13 milijuna od 2010. do 2017. godine.
"Ti podaci bitni su za razumijevanje važne uloge migranata i migracija, kako u razvoju zemalja iz kojih dolaze migranti, tako i odredišnih država", otkriva u priopćenju Liu Zhenmin, podtajnik UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.
Omogućavanje uredne i sigurne migracije doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja koje je odredio UN, dodao je.
O kojim zemljama je riječ?
Polovica od 272 milijuna migranata u svijetu živi u samo desetak zemalja. Pojedinačno, Sjedinjene Države na prvom su mjestu s 51 milijunom migranata, dok drugo mjesto dijele Njemačka i Saudijska Arabija s po 13 milijuna.
Na trećem je mjestu Rusija s 12 milijuna, a slijede je Velika Britanija s 10 milijuna, Ujedinjeni Arapski Emirati s 9 milijuna, Francuska, Kanada i Australija s po 8 milijuna te Italija sa 6 milijuna.
Među zemljama porijekla Indija vodi s 18 milijuna državljana koji žive u inozemstvu, ispred Meksika (12 milijuna), Kine (11 milijuna), Rusije (10 milijuna) i Sirije (8 milijuna), precizira izvješće Ujedinjenih naroda.
U UN-ovu izvješću stoji da se većina međunarodnih migranata kreće između zemalja u istoj regiji te da su tri od četiriju migranata radno sposobni.