Zgrada Hrvatskog sabora na novoj lokaciji, u prostoru Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na Črnomercu, bit će 100 posto spremna za novu sjednicu koja počinje za tjedan dana, 18. rujna, izvijestio je danas predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
"Ovo je veliki zahvat, u svega dva mjeseca stvorili smo novu zgradu Hrvatskog sabora, tako da sve ono što eventualno neće u startu biti na najvišoj razini ćemo mijenjati i prilagođavati", rekao je Jandroković nakon sjednice Predsjedništva sabora zahvalivši svima koji su sudjelovali i pomogli u preseljenju.
Hrvatski sabor preselio u novi prostor
Dodao je da je još ostalo nešto manjih radova i oni će se obavljati iduća tri tjedna, vikendom te ponedjeljkom i utorkom. Hrvatski sabor je s oko 20 tisuća četvornih metara, koliko je imao na Trgu sv. Marka, preselio u novi prostor od 7 tisuća kvadrata, što je gotovo trostruko manje.
U središnjoj zgradi je plenarna dvorana koja ima 160 mjesta, pri čemu je raspored malo drugačiji. Tu su i četiri dvorane za sjednice saborskih odbora te prostorije šest najvećih klubova zastupnika, HDZ-a, SDP-a, Mosta, DP-a, Možemo i Kluba nacionalnih manjina. Preostali manji klubovi prostore su dobili u susjednoj žutoj zgradi, gdje su i uredi predsjednika odbora.
"U obje zgrade je ukupno 67 prostorija. U žutoj zgradi bilo je nekih nepredviđenih građevinskih izazova koji su se pojavili tijekom obnavljanja i problema s vodom, no i to će se riješiti za 10-ak dana", rekao je Jandroković.
Iako ima manji broj dvorana, predsjednik sabora Jandroković ne očekuje veće probleme kod uobičajenih točaka dnevnog reda, možda tek kod rasprave o rebalansu proračuna kada zasjeda puno saborskih odbora.
Obnova će trajati tri godine
Podsjetio je da su se odlučili za rješenje na Črnomercu umjesto za komercijalni najam prostora, čime se u državnom proračunu uštedjelo oko 7.5 milijuna eura kroz tri godine.
"Za prilagodbu zgrade na Hrvatskom vojnom učilištu potrošeno je za sada oko 800 tisuća eura, a procjenjuje se da će troškovi ukupno dosegnuti nešto više od milijun eura", dodao je. Obnova zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka trajat će tri godine, a radovi počinju za mjesec do mjesec i pol. Vrijednost posla je više od 70 milijuna eura.
"Nadam se da ćemo dobiti zgradu koja će stvarno moći onda 100 godina biti Hrvatski sabor", istaknuo je Jandroković. Na dnevnom redu nove sjednice Hrvatskog sabora za sada su 94 točke, a očekuje se i dodatne od vlade i parlamentarnih klubova.
Zastupnici će raditi šest tjedana, prva tri tjedna od srijede do petka, a druga tri od utorka do petka. Nakon toga predviđena je stanka od 25. listopada do blagdana Svih svetih. U nastavku godine radit će po modelu tri tjedna saborska sjednica i jedan tjedan terenski rad zastupnika.
"Parlamentarna većina nije ugrožena"
Jandroković je danas nakon sjednice Predsjedništva sabora naglasio da parlamentarna većina unatoč raskolu u Domovinskom pokretu ni na koji način nije ugrožena te da vladajući imaju sigurnih 77, a u budućnosti i mogućih 79 zastupnika.
"Trenutno je sigurnih 77, ali slušao sam i gospodina (Marija) Radića, koji je rekao da će i njegova politička opcija podržati vladu, dakle moguće je da će biti i 79 članova. Većina ni na koji način nije upitna", poručio je Jandroković vezano za broj zastupnika vladajuće većine nakon što su Klub Domovinskog pokreta napustili Igor Peternel i Krešimir Čabaj.
Mario Radić, kojeg su njih dvojica slijedili u izlasku iz DP-a, najavljuje osnivanje nove stranke, pa treba vidjeti, kaže Jandroković, hoće li Peternel i Čabaj u saboru ostati uz vladu i većinu.
"Radi se o situaciji koja je izvan onoga što smo imali, razgovarat će se i tražiti rješenja koja će biti prihvatljiva i vladajućoj većini, HDZ-u i Radiću i suradnicima koji žele biti dio većine", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora. Podsjetio je da je i prethodni mandat vlada odradila s većinom od 76, odnosno 77 zastupnika.
"Puno važnije od samog broja je da se partneri odnose korektno jedni prema drugima, da imamo međusobno razumijevanje i suglasje oko politika koje vlada provodi, a mi u saboru donosimo", dodao je Jandroković.
"Kolakušić je dao ostavku, ne može se vratiti u sabor"
Još jedna izvanredna situacija bi se mogla dogoditi u saboru nakon što je zastupnik stranke Pravo i Pravda (PiP) Dražan Dizdar najavio mogući odlazak - ostavku ili zamrzavanje saborskog mandata. On je ušao kao zamjena Mislavu Kolakušiću, koji je pak ranije dao ostavku u saboru kako ne bi izgubio status zastupnika u Europskom parlamentu.
No, na europskim izborima Kolakušić nije potvrdio još jedan mandat u Bruxellesu. Prema medijskim napisima, Kolakušić se sada želi vratiti u sabor, ali Jandroković ističe da prema Poslovniku ne može u saborske klupe jer je dao ostavku.
"Kolakušić je dao ostavku, Dizdar je došao na njegovo mjesto. Ostavka je neopoziv čin, on će se obratiti nadležnom tijelu Hrvatskog sabora koje će mu odgovoriti. Ja mogu načelno reći da kada se podnese ostavka, po onome što piše u Poslovniku, saborski zastupnik više nije saborski zastupnik", rekao je predsjednik sabora upitan može li Kolakušić unatoč ostavci tražiti vraćanje i aktiviranje svog mandata.
Na pitanje može li u slučaju da Dizdar stavi svoj mandat u mirovanje na njegovo mjesto ući netko s liste Domovinskog pokreta, s obzirom na to da je PiP s njima išao na parlamentarne izbore, Jandroković je kazao da to treba vidjeti s pravnim stručnjacima i da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dati svoj stav.
"Ovakva se situacija nije dogodila u modernoj povijesti. Zastupnika može u saboru biti od 120 do 160 i sad s jednim manje (sa 151 na 150) ne bi bila dovedena u pitanje ustavnost, ali je pitanje, koliko sam shvatio, da netko s te liste može ući u sabor. Ostavimo to Odboru", pojasnio je Jandroković.
"S obzirom na to da je većina od 76 zastupnika, i u slučaju da je u saboru 151 zastupnik ili da je 150 zastupnika nema bitnih razlika što se tiče funkcioniranja vladajuće većine", napomenuo je.
O poreznoj reformi: Želja nam je da mlade obitelji mogu kupiti prvu nekretninu
Jandroković se osvrnuo i na najavljenu poreznu reformu i uvođenje poreza na nekretnine.
"Čini mi se da smo izgubili glavni smisao, a to je da cijela priča kreće od ideje da se smanji cijena kvadrata za prodaju i najam. Nama je želja da mlade obitelji mogu kupiti prvu nekretninu. Ovo je jedan od načina da se stavi u funkciju navodno 600.000 stambenih jedinica koje nisu u uporabi. Da bi vlada to potakla, želi porezom na nekretnine potaknuti vlasnike da ih stave u najam ili na prodaju. To je smisao, a ne napuniti državni proračun na račun građana", poručio je predsjednik sabora.