SVE veće napetosti na granici Ukrajine i Rusije postale su jedna od glavnih svjetskih tema.
Najnovija je kriza ujedno otkrila da bi baš najmoćnija članica Europske unije, Njemačka, mogla biti najslabija karika na zapadnoj strani ovog napetog konflikta koji ima šansu prerasti u otvoreni ratni sukob.
Takav je stav artikulirao i bivši boksač i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je u intervjuu za Bild poručio da je "Njemačka izdala Ukrajinu".
>> Vitalij Kličko: Ovo što radi Njemačka je izdaja prijatelja u teškoj situaciji
Kličko: Je li njemačka vlada na strani Ukrajine ili agresora?
Kličko, koji je poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustljivošću njemačke vlade prema Rusiji.
"To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa", rekao je Kličko i dodao: "Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada. Na strani slobode, a time i Ukrajine, ili na strani agresora?"
Kličko je u intervjuu spomenuo i "neshvatljive izjave njemačkog viceadmirala o Rusiji i Putinu", misleći pritom na zapovjednika njemačke mornarice Kay-Achima Schönbacha, koji je ovog vikenda morao podnijeti ostavku.
Sporne izjave šefa njemačke mornarice
Schönbach je u petak sudjelovao u raspravi jednog think-tanka u Indiji te pokazao veliko razumijevanje za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Snimka njegovih izjava se ubrzo proširila internetom.
>> Zapovjednik njemačke mornarice podnio ostavku zbog izjava o Ukrajini
U videu Schönbach kaže da Zapad mora tretirati Putina kao ravnopravnog. "Lako mu je odati poštovanje koje zahtijeva, a također vjerojatno zaslužuje", rekao je.
Dodao je da je poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, "nestao i nikada se neće vratiti". Napomenuo je i da preferira savezništvo s Rusijom protiv Kine jer je Rusija "kršćanska zemlja". Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova opisalo je Schönbachove komentare kao "kategorički neprihvatljive". Uslijedila je ekspresna ostavka, ali šteta je već učinjena.
Suzdržanost Olafa Scholza
Njemački su mediji pak konstatirali da su Schönbachove izjave izazvale "vanjskopolitičku havariju" za njemačku vladu.
"Skandalozne izjave u međuvremenu bivšeg šefa mornarice masivno su potkopale službenu liniju vlade", konstatirao je ARD u svojoj analizi, dodavši da se još jednom pokazalo da "EU ne govori zajedničkim jezikom" u vezi ove tematike, i to ponajviše zbog Njemačke i socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza.
"Koliko je dragocjenog vremena izgubljeno prije nego što je Scholz pobijedio sve one u svom SPD-u koji se više boje otuđiti Moskvu od partnera iz EU i NATO-a?" pita se ARD.
Der Spiegel je u komentaru konstatirao da "Njemačka ima ruski problem" te za to prozvao baš kancelara Scholza i njegovu stranku SPD, koja je oduvijek bila donekle rusofilski nastrojena.
Der Spiegel: Njemačka nije dorasla odgovornosti koju sada ima
"Ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji promijeniti odnos snaga u Europi i čak prijeti ratom. Njemačka vlada do sada nije dala jasan odgovor na tu prijetnju. Problem je prvenstveno produkt stranke kancelara Olafa Scholza", smatra Der Spiegel.
"To je tim više zabrinjavajuće jer bi Njemačka, kao najvažnija država članica Europske unije, trebala igrati ključnu ulogu u sukobu. No, daleko je Njemačka od doraslosti toj odgovornosti. Rusija prijeti ratom Ukrajini, a odgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza bila je nejasna prijetnja "posljedicama" ako Moskva odluči izvršiti invaziju. Kakve posljedice? Nije rekao", piše Der Spiegel.
Scholzu zamjeraju da se u svojim izjavama o ovoj temi držao "formulaičnih banalnosti".
"Njemačka vlada je naglasila da će djelovati u dogovoru s EU i NATO-om ako Rusija krene u napad, ali Berlin nije mogao ni obećati da će zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 u slučaju rata", navodi Der Spiegel.
Njemački socijaldemokrati su podijeljeni oko Rusije
Der Spiegel smatra da je SPD glavni problem u trenutnoj situaciji.
"Veliki dijelovi stranke i dalje su zarobljeni u nostalgiji kada je u pitanju njihov pristup Moskvi", navodi list.
Tu svakako treba spomenuti 77-godišnjeg Gerharda Schrödera, bivšeg predsjednika SPD-a i kancelara, koji već godinama radi kao lobist za ruski Gazprom, pritom dobivajući izdašne honorare. Schröder u javnosti često istupa u korist Vladimira Putina, čime zapravo glasno govori ono što značajan dio SPD-a misli.
To se vidi, primjerice, po izjavama SDP-ovog zastupnika Ralfa Stegnera, donedavnog potpredsjednika stranke.
On se požalio na "zabrinjavajući ton" u njemačkim medijima o Rusiji i dijagnosticirao "retoričko zveckanje oružjem". Novinski komentatori usvajaju "hladnoratovski ton", napisao je, dodajući da se "traži jednostrano povećanje naoružanja i spirala sankcija tamo gdje su prijeko potrebni diplomacija i smanjenje napetosti". Pritom je Stegner ignorirao činjenicu da je Rusija na granicu s Ukrajinom dovela cijelu armiju od 100 tisuća ljudi.
Što učiniti s plinovodom Sjeverni tok 2?
U SPD-u se sada raspravlja treba li uopće plinovod Sjeverni tok 2 povezivati s mogućim ratnim sukobom između Rusije i Ukrajine. Neki, poput bivšeg kancelara Schrödera, zastupaju stav da plinovod treba otvoriti bez obzira na sve, a razdvajanje ove dvije teme traži i glavni tajnik stranke Kevin Kühnert.
Bivši SDP-ov ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je ipak uspio biti jasan: "Naravno, svi znaju da u slučaju vojnog napada Rusije na Ukrajinu nitko ne može razmišljati o nastavku Sjevernog toka 2."
Bilo kako bilo, dok se unutar SDP-a raspravlja o politici prema Putinu, jasno je da njemačka vlada neće biti ujedinjena i uvjerljiva u svojim stavovima u vezi konflikta na ukrajinskoj granici.
EU prijeti Rusiji
To bi mogao biti problem i za EU i za NATO.
Jučer su ministri vanjskih poslova država članica EU istaknuli da za koncept "interesnih sfera" nema mjesta u 21. stoljeću te osudili ruske prijetnje Ukrajini i zaprijetili Moskvi teškim posljedicama ako napadne tu zemlju.
>> EU: Bilo kakva vojna agresija na Ukrajinu imala bi teške posljedice za Rusiju
Ministri vanjskih poslova država članica sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu, a glavna tema je napeta situacija na ukrajinskim granicama, gdje je Rusija nagomilala desetke tisuća vojnika.
"Vijeće osuđuje ruske kontinuirane agresivne poteze i prijetnje protiv Ukrajine i poziva je da deeskalira situaciju, poštuje međunarodno pravo i konstruktivno se uključi u dijalog kroz uspostavljene međunarodne mehanizme", kaže se u zaključcima Vijeća EU.
Ipak, oni bi bili uvjerljivi da njemačku vladu ne vodi stranka koja se sama sa sobom ne može dogovoriti oko toga kakvu će politiku imati prema Rusiji u ovoj situaciji. Analitičari upozoravaju da je Putinova taktika unijeti razdor među članice EU i NATO-a, a sudeći po prijeporima u Njemačkoj, to mu zasad uspijeva.