Foto: Index
SPLIT slavi 72. obljetnicu oslobođenja grada od okupacije. Na Narodnom trgu postavljen je vijenac pred spomenom pločom, a u Muzeju Grada Splita održana prigodna svečanost.
"Okupili smo se da odamo počast tisućama Splićana koji su dali živote za slobodu, žrtvama fašističkog terora koji su kao borci položili svoje živote. Odajući njima počast, odajemo počast svima diljem Hrvatske koji su dali svoje živote za slobodu. Dajemo i počast da im zahvalimo. Njihova borba urodila je slobodom naše zemlje i mi im danas zahvaljujemo, htjeli ovi to u službenoj vlasti priznati ili ne. Odajemo im počast ne samo što su bili borci, nego i zato da se ne zaborave njihova herojska djela, da se mladima stavi u amanet da ne zaborave, da se nikad ne ponovi. Moramo biti svjesni da se sloboda mora braniti, uvijek i na svakom mjestu", kazao je profesor Josip Milat iz Udruge antifašista.
Milat: Povijest se ne može izbrisati
Milat je ogorčen zbog odnosa vlasti prema antifašizmu.
"Službena politika u Hrvatskoj ne priznaje antifašističku borbu. Nažalost, imamo danas izjava koje kažu da je Hrvatska počela 1991. Nije moguće, niti je to tako. Povijest se ne može izbrisati. Buduće generacije će kad-tad shvatiti. Mi u Splitu godinama ne možemo doći do vraćanja barem nekog naziva ulica ili trgova koji bi podsjećao na antifašističku borbu. Mi smo tražili minimum. Prvi splitski partizanski odred, a oni su napravili su kompromis. Odred da, ali bez partizanskog, a onda su stavili Ulicu žrtava komunizma. Svugdje u Europi postoji spomenik žrtvama fašizma, mi ga u Splitu ne možemo dobiti. Na štandarcu nema datuma oslobođenja Splita. Ne može se tako povijest mijenjati", drži Milat.
Baranović: Brojni fašistički simboli krase fasade
Pjero Baranović zapitao se gdje su gradski vijećnici.
"Dan pobjede nad fašizmom u cijeloj se Europi slavi kao Dan Europe, iste EU čiji je član Hrvatska. Deklaracija o antifašizmu nakon više od 11 godina i dalje je samo mrtvo slovo na papiru. Cijeli civilizirani svijet zavidi nam na briljantnoj pobjedi nad fašizmom, dok je službena Hrvatska sama često ignorira i ne uvažava. Evo, pogledajte našu današnju proslavu. Koliko gradskih vijećnika vidite među nama, koliko onih koji vode grad, a deklariraju se kao antifašisti dolaze obilježiti današnji blagdan? Ima ih, ali su rijetki. Nešto ih je više pred izbore, kada dolaze tražiti naš glas. Čim zasjednu u fotelju, uhvati ih amnezija, zaborave antifašizam, njegove vrijednosti i žrtvu svojih sugrađana", kazao je Baranović.
Kritizirao je i gradonačelnika Ivu Baldasara, koji je prije pola godine predložio da se antifašizam što manje spominje jer nas to neminovno vuče fašizmu.
"Neki tvrde, nije dobro spominjati antifašizam, jer se time iritira fašiste, neofašiste i njihove simpatizere. Tome se ne treba čuditi, dijelom smo i sami krivi. Na štandarcu bi trebali biti napisani svi značajni datumi. Barba Ante Jelaska lani je napisao flomasterom datum oslobođenja Splita i zbog toga ga je zamalo privela policija. Istovremeno, brojni fašistički simboli krase fasade i zbog toga nitko nije odgovarao. Bilo bi ih i više da ih naši mladi antifašisti ne uklanjaju, gotovo u ilegali. Što drugo očekivati od prigodničarskih, foteljaških antifašista? Ti su zaboravili i na 15. studenog 1991. godine, Dan obrane Splita, dan kada je jedna nova neofašistička politika nasilno nasrnula na naš grad i kada su neki novi antifašisti branili ovaj grad. Od toga je prošlo tek 25 godina. Ni taj dan, na sramotu svih nas, Grad Split službeno ne obilježava, niti je uklesan na štandarac. Sve što se u zadnjih 25 godina napravilo na afirmaciju antifašizma u Splitu jest podizanje jednog, jedinog antifašističkog spomenika u Splitu, onog Titovom generalu Franji Tuđmanu, nositelju partizanske spomenice 1941. godine, i to baš tamo gdje je 1962. godine njegov slavni komandant maršal Tito držao svoj briljantni govor. Žrtve se ignoriraju, kao da je krv prolivena za slobodu ovog grada beznačajna. Svi smo mi Ante Jelaska, no pasaran", poručio je Baranović.
Baldasar: Malo zastranimo, ali vratit ćemo se na pravi put
Baldasar je održao vrlo kratak govor.
"Danas obilježavamo jedan od najznačajnijih dana. Moramo raditi da ga nikad ne zaboravimo. Slažem se s Pjerom. Bilo bi dobro da sve zavisi o jednom čovjeku, ali nije tako, već od društva. Naši djedovi i bake su ginuli da bi se Hrvatska i Jugoslavija zvale slobodnom zemljom. Danas zaista zaboravljamo da smo nasljednici onoga čime se cijeli svijet ponosi, a mi nismo ni sami sigurni, nemamo povjerenja u vlastite snage. Antifašizam je dio nas, Mi jesmo malo čudni, ali kada krenemo, znamo se boriti za ideale, a to su ideali antifašizma, čovjekoljublja i domoljublja. Kada je trebalo, onda smo se pokazali. A danas malo zastranimo, ali vratit ćemo se na pravi put", kazao je Baldasar.