Foto: Index
PROŠLO je 10 godina od tragedije na Kornatima u kojoj je stradalo 13 vatrogasaca. Njih 12 je preminulo, a jedini preživjeli je Frane Lučić.
To su pitanja na koja nam je odgovorio Branko Šimara, vatrogasni stručnjak i jedini neovisni član ekspertnog povjerenstva koje je pet mjeseci istraživalo ovaj tragični događaj.
>> 10 GODINA OD KORNATSKE TRAGEDIJE
"Sve je izvedeno samo formalno"
On je u razgovoru za Index iznio sve ključne informacije o pogiblji vatrogasaca i greškama koje su prethodile.
"Jedino sam ja bio izvan državne strukture. Zatražio sam da se oformi neovisna ekspertna skupina jer ako je MUP tražio očevid, onda ne mogu u skupini biti ljudi iz Ministarstva. No nitko me nije poslušao, svi koji su bili u ekspertnoj skupini, osim mene, su vezani za strukture državne vlasti. Ali dobro, to je tako bilo. Imam osjećaj da je to sve samo formalno izvedeno", rekao nam je Šimara.
No kaže kako je on temeljito provodio istragu i došao do zaključka da je uzrok tragedije uzrokovalo eksplozivno izgaranje plinske nehomogene smjese. Radi se o relativno rijetkoj prirodnoj pojavi tijekom koje se temperatura penje i iznad 1500 stupnjeva Celzijevih. Stradanje vatrogasaca, tvrdi Šimara, uzrokovala je temperatura od čak 1200 stupnjeva Celzijevih, što objašnjava izuzetno teške opekotine koje su zadobili. Takva pojava ujedno objašnjava i činjenicu da su vatrogascima, zbog izgaranja cijelog kisika u udolini u kojoj su se nalazili, bili opečeni i unutarnji respiratorni organi.
"U kanjonu u kojem su stradali vatrogasci postojala je plinska eksplozivna smjesa, nastala pirolizom drveta, granja, lišća...", kaže Šimara te objašnjava kako osim konfiguracija terena ovu teoriju potkrepljuju i vremenski uvjeti toga dana.
Što pokazuje zadnja snimka vatrogasaca
"Opekline kakve su vatrogasci zadobili mogu nastati samo kao posljedica eksplozivnog izgaranja plinske smjese. To su ogromne temperature na kojima vam voda zavri u tijelu, prsti bubre, koža sama otpada i pojavljuju se brojne rane.
Zadnja snimka, koju su poginuli vatrogasci snimili, pokazuje kako se u kanjonu u kojeg su se kasnije spustili i poginuli, vidi izmaglica plavkaste boje. To su bili produkti gorenja koji su se našli u eksplozivnoj smjesi. Vatrogasci nisu znali što je to pa su se spustili u kanjon jer ih je odozgo pritiskao požar. No s donje strane je ušao požar i došlo je do naglog oslobođenja toplinske energije i povećanja temperature od 1200 do 1800 stupnjeva Celzijevih.
Taj oblak visoke temperature u kojem nema kisika došao je do vatrogasaca, potom su oni ostali bez zraka i udahnuli su taj vrući zrak koji im je spržio dišne puteve.
Zašto je Frane Lučić jedini preživjeli? E, pa jedini je on nosio vatrogasnu kacigu s vizirom do brade. Tako si je zaštitio oči i dišne puteve. On je izjavio da je čuo samo huk i ogromnu vrućinu nakon čega su mu počeli oticati prsti. On zbog kacige nije imao osjećaj da mu fali kisika i nisu mu bili sprženi dišni putevi, dok su njegove kolege ubili vrući plinovi", rekao nam je Šimara.
"Dražen Slavica je na optuženičkoj klupi samo da bi netko bio optužen"
Javnost se nakon tragedije pitala zašto su mladi vatrogasci poslani da gase Kornat na kojem nisu bili ugroženi ljudi ni kuće, na što Šimara kaže kako su nacionalni parkovi prioritet pri gašenju požara jer se mora sačuvati autohtonost parka. No zato je, navodi, cijeli sustav zakazao u ovom slučaju.
"Svi su zakazali i trebali snositi odgovornost. Od uprave Nacionalnog parka do onih koji su bili zaduženi za održavanje aviona, pa do onih koji su bili zaduženi za preraspodjelu helikoptera u vrijeme požara. Napravljeno je pet do šest pogrešaka u lancu koje su dovele do ove tragedije.
Zasad koliko znam, optuženi za izazivanje požara je oslobođen radi nedostatka dokaza, a Dražen Slavica je na optuženičkoj klupi samo kolokvijalno da bi netko bio optužen, iako on u tom čitavom lancu nije napravio nijednu grešku. Radio je onako kako se puno puta radilo. Umjesto toga, imali smo slučaj da nam je nedostajalo kanadera, nije došao helikopter, nije bilo dovoljno informacija. Niz stvari se poklopilo i dovelo tragedije", rekao je Šimara.
Krpanje umjesto promjene
Zasad, tvrdi on, nitko u Hrvatskoj nije izvukao neku veliku pouku od ove tragedije pa se tako, kaže, nije išlo u promjenu sustava. Neke su se stvari, navodi, samo malo pokrpale.
Smatra kako bi se u Hrvatskoj trebala napraviti detaljna analiza vatrogasne zaštite kako bi se vidjelo koji su sve nedostaci sustava. Od 2007. pa do danas se, ističe, ništa nije promijenilo.
"Po onome što čujem od vatrogasaca, stvari na terenu su iste, ništa se nije promijenilo, osim straha. Strah je doveo do toga da danas vatrogasni zapovjednici na teren ne šalju maloljetne osobe, zatim one koji nisu osposobljeni za gasiti požar, na teren se ide s opremom te se izbjegava ulazak u riskantne situacije.
Tako da se tragedija poput ove vjerojatno još dugo neće dogoditi samo iz tog opreza, i toga jer se vatrogasni zapovjednici više boje odgovornosti. No uvijek se može dogoditi neki drugi događaj, poput onog da izgore kuće, velike površine, a za to su krive stvari u cijelom sustavu. To je ono što se nije promijenilo, a potrebno je. I zato kažem da se treba napraviti velika analiza da se utvrde nedostaci u sustavu zaštite od požara te da se nešto po tom pitanju napokon i učini", zaključio je na kraju Šimara.