NAJAVU Ministarstva znanosti i obrazovanja da od iduće školske godine kurikularna reforma ulazi u sve škole bivši voditelj cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić smatra ishitrenom. Rušenje projekta obrazovne reforme koji je on vodio doveo je do masovnih prosvjeda diljem zemlje, a iako danas radi u Institutu za društvena istraživanja, i dalje aktivno prati što se zbiva na polju obrazovnih politika.
U razgovoru za Novi list Jokić je jučer iznio stav kako frontalnu primjenu reforme treba odgoditi jer je obrazovni sustav za nju nepripremljen te da se na jesen u hrvatskim školama zapravo neće dogoditi ništa.
"Najiskrenije, volio bih da mogu reći drugačije i želim sreću svim pokušajima poboljšanja hrvatskog obrazovanja, ali ako u promjene krećete nepripremljeni, ako ne pripremate dovoljno bazu, ako ne dolazite do škola, ne možemo se nadati nikakvim pozitivnim promjenama u hrvatskom školstvu. Smatram da bi frontalnu primjenu reforme trebalo odgoditi, a godinu dana posvetiti pripremi nastavnika i radu s nastavnicima, olakšavanju njihovog rada i olakšavanju da zapravo shvate što se tu želi napraviti. Hrvatska je trenutno, baš kao i nebrojeno puta do sada, u situaciji da političarke i političari vode promjene bez ideje dugoročnog cilja, bez ideje dugoročne promjene. Vode se svojim kratkoročnim sitnim politikantskim interesima, ne idejom općeg dobra, ne idejom promjene sustava odgoja i obrazovanja u perspektivi 20, 30 ili 40 godina", kategoričan je Jokić.
Ministarstvo odustaje
Uz frontalno uvođenje kurikularne reforme, za što je spremno i 39 novih kurikuluma, ministrica Blaženka Divjak za učenike razredne nastave najavila je da će od jeseni naglasak biti stavljen na razvoj fine grafomotorike, što znači da će upotreba tableta biti ograničena na nastavu i na grupni rad. Naime, svi prvašići koji su početkom ove školske godine ušli u reformu dobili su vlastite tablete, međutim ni godinu dana od uvođenja ideje jedan učenik – jedan tablet resorno Ministarstvo od nje odustaje. Princip jedan učenik – jedan tablet od jeseni će vrijediti za više razrede osnovne škole, dok će se u nižim razrednim odjelima naći svega 4 do 5 tableta koje će koristiti cijeli razred zajedno. Prema Jokićevom mišljenju, takav potez neviđen je čak i u nerazvijenim zemljama.
"Posebno treba biti pažljiv s populističkim idejama poput uvođenja tableta u škole. Takve stvari su uvodile i uvode brojne nerazvijene zemlje svijeta, zemlje poput zemalja centralne Afrike. Međutim, čak i kod njih se nije dogodilo ono što se događa sada ovdje, a to je ideja da više učenika dijeli jedan tablet. Pitam se kako će okrenuti taj tablet, tko će ga gledati, tko će imati pravo stisnuti ga, a najviše – čemu on zapravo služi. I dok se mi kao javnost i struka bavimo sitnim, trivijalnim i glupim problemima poput toga, pitam se tko zapravo misli o dugoročnim promjenama", kaže Jokić.
Njegovo je mišljenje da je za određene stvari i promjene u obrazovanju potrebno slijediti znanstvene dokaze, a oni su od početka ukazivali na to da je takav oblik digitalizacije neprimjeren.