ZAMJENA nacionalne valute je golem i kompleksan posao koji se ne može obaviti u kratkom roku, a to pokazuju i podaci HNB-a. Prema podacima koje je Index dobio od HNB-a, s danom 13. siječnja ove godine su se u optjecaju nalazile još 12.3 milijarde kuna, što znači da se više od pola kunskog gotovog novca još nalazi u optjecaju.
"Na kraju 2022. gotov novac u optjecaju (izvan trezora HNB-a i banaka) iznosio je 14.7 milijardi kuna, što je za 21.5 milijardi kuna ili 59.4 posto manje nego na kraju 2021. Tijekom prvih 13 dana siječnja gotov novac u optjecaju je dodatno smanjen za 2.4 milijarde kuna te su se na dan 13. siječnja 2023. u optjecaju nalazile 12.3 milijarde kuna", odgovorili su iz HNB-a na upit o tome koliko kunskog gotovog novca još postoji.
Ne zna se koliko je eura u Hrvatskoj
Iz HNB-a tvrde da se ne radi ni o čemu neočekivanome i da nema razloga za zabrinutost jer je sličan intenzitet smanjenja gotovine domaće valute u optjecaju u godini prije uvođenja eura zabilježen u usporedivim zemljama koje su uvodile euro. Očekuje se će upravo prvih mjeseci nakon uvođenja eura intenzitet zamjene biti najveći.
Navode i kako više nije poznato koliko je gotovine eura u Hrvatskoj, za što postoji dobar razlog. "Poznat je isključivo ukupan iznos eura koji je u optjecaju, ali nije poznata distribucija eura među pojedinim članicama europodručja, kao ni iznos eura koji cirkulira izvan europodručja."
Do 13. siječnja je neto izdavanje gotovine eura, što se odnosi na razliku između gotovine eura izdane bankama i gotovine eura koju su banke vratile HNB-u iz optjecaja, iznosilo oko 1.85 milijardi eura. Ali iznos eura u optjecaju je vjerojatno veći od neto izdavanja jer su se građani potkraj godine opskrbljivali gotovinom eura, što je vidljivo u padu deviznih depozita u tim mjesecima, a neki su i od ranije čuvali gotovinu eura.
Kako će izgledati zamjena kuna za eure?
HNB podsjeća da će banke, Financijska agencija (Fina) i Hrvatska pošta do kraja 2023. mijenjati kune za eure po tečaju 7.53450 kuna za jedan euro. Postoji ograničenje da se odjednom može zamijeniti 100 komada novčanica i 100 kovanica u navedenim institucijama, ali u bankama nema limita, tj. može se zamijeniti neograničena količina novčanica i kovanica.
Fina je pak na svojim stranicama objavila da će se moći mijenjati i veća količina, ali će se za sve iznad 100 komada novčanica i 100 komada kovanica zaračunavati naknada u iznosu od 0.01 euro po komadu novčanice/kovanice. Hrvatska pošta će zaračunavati 1.5 posto naknade na iznos najmanjih apoena, a zamjena iznosa većih od 750 kuna se treba najaviti.
Nakon 1. siječnja 2024. zamjenu će vršiti samo Hrvatska narodna banka (HNB), i to bez naknade.
Novčanice kune će se moći zamijeniti u neograničenom roku, a kovanice samo tri godine nakon uvođenja eura, tj. do 31. prosinca 2025. Iznimka je da se 2023. ni novčanice ni kovanice neće moći zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Ostale nacionalne središnje banke europodručja mijenjat će novčanice kuna po fiksnom tečaju konverzije i bez naknade od 1. siječnja do 28. veljače 2023. Najveći iznos koji će se dnevno moći zamijeniti je 8000 kuna.
Sumirano, kroz 2023. će se moći zamijeniti novčanice i kovanice u bankama, Financijskoj agenciji (Fina) i Hrvatskoj pošti, ali ne u HNB-u. Od početka 2024. sve zamjene preuzima HNB, a ostale institucije neće moći. Do početka 2026. će se vršiti zamjena i novčanica i kovanica, a od tada pa nadalje samo novčanica.
Kuna se neće moći koristiti za plaćanja, ali...
Zanimljiva je i funkcija kune od uvođenja eura. Može se zaključiti da nije potpuno prestala postojati, iako je izgubila većinu funkcija valute. Tako je od 15. siječnja 2023. izgubila funkciju plaćanja, pa se ne može koristiti u trgovinama, za razliku od prvih 15 dana 2023., kada je postojao sustav dvojnog optjecaja i moglo se plaćati u eurima i kunama.
HNB tvrdi da je kuna postala praktički iskaz eura. "Ističemo kako je tečaj kune prema euru trajno fiksiran od 1. siječnja 2023. godine, čime su novčanice i kovanice kuna ujedno postali gotovinski iskaz eura."
"Valja podsjetiti kako je euro uveden 1. siječnja 1999. godine, ali su se novčanice i kovanice starih nacionalnih valuta zemalja članica europodručja koristile naredne tri godine, odnosno kroz tri su godine predstavljale gotovinski iskaz eura. Dakle, uvođenje eura u tim godinama čak nije bilo uvjetovano puštanjem gotovine u optjecaj", objašnjava HNB.
Odluku da se sustav dvojnog optjecaja u Hrvatskoj koristi dva tjedna objašnjavaju time da bi, makroekonomski gledano, jedina implikacija nastavka korištenja novčanica i kovanica kune bili veći transakcijski troškovi u odnosu na potpuni prelazak na gotovinu eura.
Kuna ne nestaje, vječno će biti zamjenjiva za euro
Hrvatska kuna tako nije sasvim nestala jer se vremenski neograničeno novčanice mogu mijenjati za eure. Zamjena kovanica prestaje početkom 2026., pa one neće više vrijediti (osim kao kolekcionarski predmeti). Druge zemlje eurozone su dogovorile drugačije aranžmane prije nego što su prihvatile euro.
Tako ciparska funta, finska marka, grčka drahma, talijanska lira, malteška lira, portugalski eskudo i španjolska peseta više ništa ne vrijede jer je postojalo vremenski limitirano razdoblje u kojima su se novčanice i kovanice tih valuta mogle zamijeniti za euro, a rok je istekao. Novčanice nizozemskog guldena se mogu mijenjati za euro do 1. siječnja 2032., nakon čega ni one neće vrijediti.
Novčanice starih nacionalnih valuta ostalih država eurozone će se moći mijenjati za eure zauvijek, kao hrvatska kuna. To su austrijski šiling, belgijski franak, estonska kruna, njemačka marka, irska funta, latvijski lat, litvanski litas, luksemburški franak, slovačka kruna i slovenski tolar.
Čuvanje starih nacionalnih valuta koje ostaju vječno zamjenjive za euro nije novost
Hrvatska nije izdvojen slučaj po pitanju nepotpune zamjene nacionalne valute eurom. Procjenjuje se da je u optjecaju od 12 do 13 milijardi njemačkih maraka, više od 6 milijardi eura (tečaj konverzije 1.95583 njem. marke za jedan euro).
31. prosinca 2001., zadnjeg dana prije uvođenja eura, u optjecaju su prema podacima Bundesbanka bile 162.3 milijarde maraka. Do 2018. je više od 92 vraćeno središnjoj banci, Bundesbanku, ali pozamašna vrijednost je još u optjecaju. Točnije, pohranjena je negdje u fizičkom obliku jer se više njom ne može plaćati. Ali Bundesbank, kao i HNB od 1.siječnja 2014., mijenja marke u eure bez naknade.
Jednostavno rečeno, skoro dva desetljeća nakon ukidanja njemačke marke kao platežnog sredstva još uvijek je toga novca bilo u optjecaju dvostruko više nego kuna na kraju 2021., gledano u eurskoj protuvrijednosti.
Njemačka marka je ipak bila jedna od najpopularnijih valuta prije njenog ukidanja i uvođenja eura, pa nije realno očekivati da će 8 posto kuna ostati u optjecaju nakon dva desetljeća, kao što je slučaj s njemačkom markom.
One koji žale za kunom može tješiti činjenica da njene novčanice neće nikada izgubiti vrijednost i vremenski su neograničeno zamjenjive za euro. Tehnički je kuna preživjela i osigurana joj je vrijednost sve dok je Hrvatske i eura.