KAKAV DEBAKL VLADE I PERUŠKA Nakon dvije odluke suda prilično je jasno: Agrokorova nagodba je propala

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

TRGOVAČKI sud u Zagrebu zatražio je od izvanrednog povjerenika za Agrokor, Fabrisa Peruška, niz dokumenata i objašnjenja oko provedbe nagodbe, iz kojih se može zaključiti da su uvaženi argumenti Francka i Agrama koji su upozoravali da je cijeli proces rada izvanredne uprave netransparentan, da se u nagodbi pogoduje roll up kreditorima te da se i ne zna tko je koliko bio isplaćen do sada.

>> Franck: Ništa od Agrokorove nagodbe


Index je u posjedu zaključka Trgovačkog suda od 26. travnja, koji potpisuje sutkinja Nevenka Siladi Ristić koja se poziva na nadzornu ulogu suda, tražeći od Fabrisa Peruška niz dokumenata i pojašnjenja. Ovaj zaključak stiže nakon još jedne, za izvanrednu upravu, razorne odluke Visokog trgovačkog suda.

Prvo, Peruško će u roku od osam dana morati dostaviti sve zapisnike sa sjednica privremenog vjerovničkog vijeća nakon sjednice 23. siječnja (budući da su ih nakon toga datuma prestali dostavljati Sudu), ugovore o povjerljivosti s članovima vjerovničkog vijeća, pravilnik o korištenju informacija te prateće dokumente roll up kredita koji nisu bile dostupni u cijelosti: pismo o naknadama (Fee Letter), pismo o zaštitnom mehanizmu (Backstop Letter), pismo o obavezi angažiranja sredstava (Commitment Letter), bilo koje dokumente koje imaju veze s financiranjem preko roll up kredita. Sve se to do sada skrivalo.

Sud traži pojašnjenje nacrta nagodbe


To je sve od suda ranije tražio Franck, žaleći se da ih se ignorira i krši njihovo pravo na informiranost, a od Peruška se također traži da objavi koliko je točno potraživanja izvanredna uprava kome od dobavljača platila - kako bi se točno utvrdilo pravo glasa prilikom glasanja o nagodbi. I to je tražio Franck, očito smatrajući da je među dobavljačima postajala skupina privilegiranih. S obzirom na to da su mali dobavljači isplaćeni, traži se od povjerenika da predlože novog člana privremenog vijeća, što svjedoči o legitimnosti člana privremenog vijeća Mati Brlošiću, koji diže ruke za odluke  iako su njegova, odnosno potraživanja grupe koju predstavlja, isplaćena.

No ono što je posebno zanimljivo, sud traži da im se objasni nacrt nagodbe prema kojemu bi, podsjetimo, tvrtke poput Leda, Jamnice ili Belja trebale postati insolventne nakon što proknjiže golema i suspektna jamstva, a njihova bi se imovina trebala prebaciti u zrcalna društva npr. Ledo 2, Jamnicu 2. Time će dionice postojećih dioničara postati bezvrijedne, kao i razlučna prava koja su u vidu dionica imale tvrtke poput Adrisa ili Francka.

Sud pita Peruška kako će se brisati tvrtke iz sudskog registra, kako će osigurati sredstva za parnice vezane za utvrđene tražbine ili osporavanja, kako će rezervirati sredstva za osporene tražbine ili jamstva, te u kojoj se mjeri zadire u prava razlučnih vjerovnika? Ne samo to, sud traži da povjerenik odgovori na Agramov zahtjev: hoće li pobijati jamstva?

Peruška se poziva da se prema rješenju Visokog trgovačkog suda kojim je ukinuto rješenje o pet skupina stalnog vijeća naprave nove skupine. Početkom lipnja prošle godine Ante Ramljak se naime obavezao da će roll up kreditori imati posebnu skupinu te da dobavljači ne smiju imati više od jedne skupine u stalnom vijeću. Protiv zaključka sutkinje nema žalbe, Peruško naprosto mora postupiti kako to ona od njega traži.

Debakl Peruška i vlade, izgleda da ništa od nagodbe 10. srpnja

Plan izvanredne uprave, Ante Ramljaka i kasnije Fabrisa Peruška, da naprave nacrt nagodbe prema interesima roll up kreditora prvo je sud osujetio rušenjem pet skupina u kojem bi oni dominirali. Visoki trgovački sud jasno je rekao da privremeno vjerovničko vijeće nije tijelo privremene Uprave, te da postojeće skupine nisu dobro složene, a ni njih nisu uspjeli popuniti i imenovati članove. Nakon ovog zaključka Trgovačkog suda u kojem su prihvaćene dodatne primjedbe podneska dobavljača, prema svemu su sudeći Peruško i ekipa doživjeli debakl.

Nagodbu, jasno je to vrlo eksplicitno iz rješenja VTS-a, ne može izglasati privremeno vijeće, što znači da će se vjerojatno morati zatražiti produljenje Lex Agrokora.

Krajnji sadašnji zakonski rok za sklapanje nagodbe jest 10. srpnja, što bi značilo da bi u sedamdeset dana trebali izabrati stalno vijeće, a kako im to nije pošlo za rukom od kraja siječnja, slabe su šanse da bi im to moglo uspjeti do tad.

Uostalom, Franck u svom priopćenju ističe kako Zakon predviđa rok od 90 dana nakon poziva vjerovnicima objavljenog u Narodnim novinama. To znači da se vjerovničko vijeće kao ključno tijelo postupka izvanredne uprave vjerojatno neće moći formirati do krajnjeg datuma za postizanje nagodbe vjerovnika, a to je 10. srpnja 2018.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.