JOŠ uvijek nema traga Ininoj plinskoj platformi Ivani D koja je u subotu poslijepodne nestala na sjevernom Jadranu, oko 50 kilometara sjeverozapadno od Pule.
Iz Ine su priopćili da su jak vjetar i veliki valovi izravno utjecali na nestanak platforme. Došlo je do gubitka procesne komunikacije i navigacijskog sustava, a nakon toga se izgubio i vizualni kontakt. Ljudskih žrtava nema, kao ni onečišćenja mora.
U potrazi sudjeluju zrakoplov, robotska ronilica, spremna su i plovila...
"Sigurnost opskrbe nije ugrožena i proizvodnja se na svim ostalim odobalnim eksploatacijskim objektima odvija po planu", dodali su iz Ine pa naknadno javili da u potragu šalju robotsku ronilicu.
Jučer rano ujutro u potragu je već krenuo zrakoplov koji zbog lošeg vremena nije ništa otkrio, ali vojska je spremna za nastavak potrage po pozivu, rekao je načelnik Glavnog stožera HV-a, admiral Robert Hranj.
"Budući da nema ugroženih ljudskih života jer platforma nije imala posadu, u skladu s tim ćemo regulirati i angažiranje naših snaga. Svi smo spremni, ali još nema takvog zahtjeva za intervenciju. Vrijeme je bilo izuzetno loše, velika je depresija i ciklona koja je došla od Italije, što je uzrokovalo snažne vjetrove, pljuskove i ogromne valove. Pristup tom području bio je moguć jedino iz zraka, u uvjetima kakve-takve vidljivosti, ali nije ništa otkriveno", dodao je Hranj.
Danas nije bilo novih letova, ali Oružane snage spremne su za novo djelovanje po pozivu. Spremna su i plovila, vod Obalne straže s dva ophodna broda.
Valovi su viši od dva i pol metra i otežavaju potragu
Pulska Lučka kapetanija najavila je kako će se do kraja tjedna, odnosno čim vremenski uvjeti budu povoljniji, krenuti u potragu. Trenutni uvjeti na moru su jako loši i iznimno nepovoljni, uz valove više od dva i pol metra.
Nestala platforma je monopodski satelitski objekt bez posade pomoću kojeg se proizvodi prirodni plin te se prije nestanka automatski aktivirao sustav za isključivanje u nuždi.
Zatvaranjem dubinskih sigurnosnih ventila plinske bušotine dovedene su u sigurno stanje, dok je tlak u plinovodu ostao stabilan. Time je otklonjena opasnost od ispuštanja plina i tako nije došlo ni do kakvog izlijevanja ili drugog ekološkog incidenta.
Kako je plinska platforma nestala na otvorenom moru?
Odgovor smo pokušali potražiti kod bivšeg generalnog direktora Ine i nekadašnjeg ministra gospodarstva Davora Šterna. No ni on to ne može sa sigurnošću ustvrditi.
"To je staro 30 godina, čelik, može potonuti, pitanje je kako se održavalo. Ako se nije ulagalo, došlo je do pojačanog hrđanja čelika, mora ići u reciklažu... To bi trebala pregledati stručna ekipa, recimo metalurzi", rekao nam je Štern pa nastavio:
"Ja sam godinama upozoravao na moguću havariju i na to da se bušenje u Jadranu ne smije dozvoliti. Govorili su mi da nema veze i da je to sve sigurno. Sad se pokazalo sigurnim", dodao je u sarkastičnom tonu.
Objasnio nam je kako postoje preventeri, uređaji s automatskim zatvaranjem u slučaju havarije. Služe za hermetiziranje ušća bušotine, odnosno dizajnirani su tako da blokiraju otvor u bušotini.
Za kraj nas je podsjetio na tragičnu nesreću u Meksičkom zaljevu kada je prije deset godina u eksploziji poginulo 11 ljudi. To je jedna od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti SAD-a. Kompanija Transocean Ltd, koja upravlja naftnim bušotinama, pristala je na nagodbu vrijednu 1,4 milijarde dolara kako bi se riješila američke tužbe.