Zbog poreznog terora preselili firme izvan Hrvatske: "Žalim jedino što nisam otišao ranije"

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

SPORA i neprijateljski raspoložena hrvatska administracija, nekonkurentni porezi i pravna nesigurnost potaknuli su brojne hrvatske poduzetnike na otvaranje tvrtke u inozemstvu.

Taj trend predvode tvrtke iz IT sektora, a razlozi zbog kojih se odlučuju na registraciju tvrtke u inozemstvu razlikuju se od slučaja do slučaja.

Neke od popularnih destinacija su Velika Britanija, Irska, ali i SAD, a izbor uglavnom ovisi o tome što se registracijom tvrtke u inozemstvu želi postići. SAD i Veliku Britaniju vrlo čestu biraju zbog bolje reputacije tvrtke. Ako se žele privući inozemni investitori ili proširiti na ta tržišta, naravno da će cijeli proces lakše ići ako se radi o tvrtki registriranoj u tim državama, nego u Hrvatskoj.

Pričali smo s trojicom poduzetnika


Irska ima jednu od najdinamičnijih ekonomije Europe, a to se nije dogodilo slučajno. Imaju konkurentne poreze i vrlo efikasnu administraciju, zbog čega su popularna destinacija i za male poduzetnike, ali i multinacionalne korporacije.



O iskustvima otvaranja tvrtke o inozemstvu i poreznim uvjetima razgovarali smo s trojicom  poduzetnika. Dvojica su imala vrlo neugodna iskustva s hrvatskim poreznicima, pa je jedan osnovao tvrtku u Londonu, a drugi je za hrvatsku firmu pronašao stranog osnivača, kako bi spriječio mogućnost oduzimanja imovine. Treći, Zagrepčanin Ivan, oduševljen je poslovnom klimom u Irskoj, efikasnom birokracijom i poticajima.

Žao mu je samo što nije ranije otišao u Irsku

Ivan je u Irskoj otvorio tvrtku za IT, trgovinu i zastupanje, a planira posao proširiti i na građevinu i ugostiteljstvo. Ne boravi dugo u toj zemlji, ali je oduševljen poslovnom klimom i planira se baviti sličnim poslovima kao i u Hrvatskoj.

"Jedino mi je žao što nisam radnije otišao u Irsku. U službama koje su zadužene za bilo kakve kontakte s poslovnim subjektima, od poreza, preko raznih poticaja do olakšica i savjetodavnih tijela te mnogih drugih, su svi ljubazni, prijateljski nastrojeni i prvenstveno spremni pomoći. Ukratko, rade posao za koji su plaćeni", govori on za Index.

"Ne poslujem dugo u ovoj zemlji, ali poslovna klima je neshvatljiva za naše prilike. Krediti se rješavaju za 3 sata, a investicije unutar mjesec dana. Građevinska dozvola čeka se najviše 30 dana, u praksi 10 dana. Sve što se obavlja u kontaktima s institucijama gotovo je najkasnije sljedeći radni dan", opisao je Ivan poslovanje u Irskoj.

Od ideje otvaranja firme do početka poslovanja maksimalno prođe 48 sati i to poduzetnik plati 100 eura, ali ne treba platiti odmah. Porez na dobit iznosi 12,5 posto. Prve godine tvrtka je potpuno oslobođena plaćanja poreza, druge 50%, ali će u slučaju reinvestiranja biti oslobođena u potpunosti od plaćanja poreza.

"Listu poticaja i raznih olakšica dobijete na tri stranice sa svim adresama. Patent za Irsku košta 60 eura i gotov je odmah. Usluga solicitora koji pripremaju dokumentaciju za patent iznosi još 100 eura", pobrojao je on troškove.

Trošak po zaposlenom ovisi o dosta parametara, ali iz tjednih isplata koje nam je poslao, vidljivo je to da ukupni trošak poslodavca za niže plaće u Irskoj iznosi od 15 do 20 posto.

Otvorio firmu u Londonu zbog hrvatskih poreznika

Drugi je proizvođač softvera iz Dalmacije koji je nakon što su mu poreznici naplatili oko 100.000 kuna kazne, odlučio uz hrvatsku otvoriti i londonsku tvrtku. Osnivanje firme platio je 1200 funti i godišnje plaća 1500 funti troškove knjigovodstva. U Velikoj Britaniji plaća porez na dobit od 20 posto, plus u Hrvatskoj 12 posto poreza i prirez lokalnim vlastima. Objašnjava nam da mu visina hrvatskih poreza nije bila ključni motiv, nego želja za normalnim poslovanjem.

Kako prodaje softver za svjetsko tržište koji njegovi kupci plaćaju kreditnim karticama, prema hrvatskim zakonima morao bi fiskalizirati procesiranje kreditnih kartica. U Hrvatskoj nema takvog servisa, niti je proizvođačima takvog softvera naše malo tržište zanimljivo.

"Račune bih morao izdavati na hrvatskom jeziku, a klijenti su mi iz cijelog svijeta. Ti bi računi morali imati milijun obaveznih elemenata. De facto bih morao samo za našu poreznu printati račune koji nemaju nikakve veze s onim što bih slao klijentima", objašnjava za Index. Engleska porezna služba, smatra naš sugovornik, vrlo se uspješno bori sa zahtjevima europske birokracije.

Tako primjerice on tamo poreznicima plaća porez za sve EU zemlje s kojima posluje, a oni to sami razvrstavaju prema različitim stopama, što u Europi nije slučaj. Za englesko knjigovodstvo kaže da je vrlo jednostavno i da samo jednom godišnje svom knjigovođi pošalje sve račune i izvode s banaka, što je samo desetak pdf fajlova. Na pitanje o poreznom opterećenju za radnike, napominje da je još uvijek zaposlen u Hrvatskoj.

Istraživali ga svakih šest mjeseci pa je pronašao stranog vlasnika


Treći je poduzetnik iz Zagreba, kaže da se našao na meti financijske policije koja ga je godinama istraživala dolazeći svakih šest mjeseci u tvrtku, iako nisu našli nikakav prekršaj. Ipak, propisali su mu da mora platiti dodatni porez. Ističe da su zakoni pisani tako da poreznici mogu proglasiti kako ne razumiju transakciju i lako mogu propisati veći porez. U tom slučaju vlasnika se može proglasiti odgovornim i dolazi do "proboja pravne osobnosti", odnosno poreznici mu mogu plijeniti imovinu. Tako je on imao milijun kuna zarobljenih na računu, priča nam vlasnik tvrtke koja je imala 50 zaposlenih.

Smatra da je sa stranim, američkim vlasnikom svoje nove hrvatske tvrtke manje izložen udaru poreznika. U poreznom sustavu ništa mu se nije promijenilo, isplaćuje si plaću u Hrvatskoj i plaća naše poreze. Ali zahvaljujući stranom vlasniku smatra da mu je jača pravna sigurnost. Nađe li se na udaru poreznika, obratit će se američkom veleposlanstvu koje će, pretpostavlja, željeti štititi svoje investicije. Američko zakonodavstvo omogućuje tzv. proxy vlasništvo, odvjetničke urede koji su nominalni vlasnici i koji se plaćaju kao servis 1000 dolara godišnje.

Kako platiti što manje poreza


Kaže da je normalno da poduzetnici razmišljaju kako unutar zakona platiti što manje poreza. Upozorava kako poreznici paze na transakcije povezanih tvrtki iz dviju država. Postoje pravila o transfernim cijenama pa mora biti obrazložena cijena neke fakture. Otkriju li poreznici transfere s offshore kompanijama, odnosno uoče li prevelik priljev ili odljev iz takvih tvrtki, upali se alarm kako bi spriječili pranje novca.

Pojašnjava kako se u SAD vrlo jednostavno može osnovati offshore tvrtka i to ne samo u Delawereu, nego u gotovo svim saveznim državama, kao i u nekoliko europskih država. Za osnivanje tvrtke u SAD-u je potrebna samo putovnica i 300 dolara, a prilikom registracije vlasnik odredi hoće li poslovati kao američka ili offshore tvrtka. Ako se odlučite za ovo drugo, zabranjeno je poslovanje s američkim entitetom. U prijevodu, ne smijete imati bankovni račun u SAD-u niti kupovati na Amazonu.

"Pomoću nekoliko modela ljudi zaobilaze obveze prema državi i oni su svi manje više poznati. Morali biste se zbilja potruditi da budete inovativni i smislite novi način", kazao je on. Hrvatski poduzetnici koji puno rade s inozemstvom poreze često umanjuju tako da osnuju tvrtku u nekoj drugoj zemlji. Preko nje fakturiraju račune korisnicima, a ona naplaćuje samo dio troška hrvatskoj firmi. Tako mnogi zadrže veći dio novca od tog posla tamo gdje im je porezno opterećenje niže.

Drugi je model da poduzetnici dijelom preplaćuju usluge ili robu. "Žarulju kupe za 1 euro u Kini preko američke kompanija, pa je za 2 eura proda hrvatskoj firmi," pojasnio je on. Roba nikad fizički ne vidi Ameriku, ali novac da. Treći model je umanjivanje poreza plaćanjem troškova intelektualnih prava ili licenci, što je igra velikih svjetskih multinacionalki, poput Ubera, Applea i sličnih.

Ovaj poduzetnik misli da je u Hrvatskoj najskuplji trošak rada, ali ne zato što su neto plaće visoke nego zato što je opterećen visokim davanjima te da je cijeli porezni sustav naslijeđen iz socijalizma i polazi od ideje da nitko nema imovinu pa se porezno najviše opterećuje – rad.

>> Pozivamo čitatelje koji su osnovali tvrtke u inozemstvu da nam ispričaju svoja iskustva s otvaranjem firmi, plaćanjem nižih poreza i drugim prednostima na desk@index.hr. Jamčimo anonimnost.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.