Kapetan Brčić: Moj brod nije pucao na EU promatrače, ispalili smo granate upozorenja

ILIJA BRČIĆ, kapetan bojnog broda JNA, koji je na splitskom Županijskom sudu osuđen na kaznu od 15 godina zbog zločina protiv civilnog stanovništva, u razgovoru za podgoričke Vijesti, iznio je svoju verziju događaja iz razdoblja 14. i 15. studenog 1991. godine. Kaže kako nije napravio ništa suprotno međunarodnom ratnom pravu. No, uvidom u povijesne spise bitke poznate kao "Bitka za Split", uočili smo nerazmjer Brčićevih izjava i povijesnih činjenica.

Bitka za Split

Podsjetimo, Brčića su na temelju međunarodne potjernice prvo uhitile, a zatim i pustile talijanske vlasti. Crnogorski kapetan osuđen je kao zapovjednik razarača "Pula" koji je u splitskom kanalu pucao na hidrogliser kojim su prema Dubrovniku plovili europski promatrači te je nasumice gađao naselja na Braču i Šolti, ispalivši preko 800 granata. U tim napadima uništene su kuće i gospodarski objekti, na sreću nije bilo poginulih.

Povijest događaje iz 14. i 15. studenog 1991. godine pamti kao "Bitku za Split", a godišnjica boja između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i Ratne mornarice Vojske Jugoslavije (RMVJ) slavi se kao Dan obrane Splita i Županije splitsko-dalmatinske. Poznata je to bitka u kojoj je po prvi puta u povijesti ratovanja zabilježeno kako je bojni brod napadao grad po kojem je dobio ime. Naime, razarač Split tukao je po Dioklecijanovom gradu.

Razarač pucao na Split

Bila je to bitka u kojoj je zarobljen Patrolni čamac (PČ) - 176 "Mukos" iz sastava JRM-a koji je nakon topničkog pogotka počeo tonuti. Torpedni čamac JRM-a preuzeo je posadu, a kad su pripadnici HRM došli na brod u pramčanom prostoru našli su trojicu mornara koji su ostavljeni u pramčanom prostoru.

Pala dva zrakoplova

Započela je bitka u Splitskom kanalu, koja je jednom zauvijek promijenila tijek ratovanja, jer je neprijatelj zauvijek odbačen prema jugu. U paljbi topova Hrvatske ratne mornarice nanijeti su teški gubici neprijatelju, a pala su i dva zrakoplova. U jednom od njih bio je komandant zrakoplovne brigade, pukovnik Života Ninković, od milja zvan Đubre.

Početkom bitke razarač Pula (VPBR-34), kojim je zapovijedao Brčić nalazio se u akvatoriju Visa, a da bi se početkom bitke uputio prema Splitskom kanalu. U presudi Županijskog suda u Splitu stoji kako je s Brčićeva razarača "Pula" sa skupinom od šest zrakoplova, koje je predvodio Živomir Ninković, iz topova, bombama i raketama nasumce tukli po naseljenim mjestima otoka Brača i Šolte ispalivši pri tom najmanje 800 granata, bombi i ostalih projektila."

Išao pomoći brodovima

No, zanimljivo je kako Brčić priznaje da je bio u akvatoriju Visa, a kaže kako su se brodovi JRM našli u nezavidnom položaju te su krenuli prema Splitskom kanalu.

"Taktička grupa 'Split' koja je bila pred Splitom, u dosta teškom položaju jer su bili pod udarom vatre obalske artiljerije hrvatskih snaga. Stoga se VPBR-34 pod mojim zapovjedništvom uputio prema tjesnacu Splitska vrata s namjerom da na sebe privučemo dio vatre protivničkih snaga koja je bila koncentrirana na brodove TG "Split“ i njima tako olakšamo položaj i omogućimo da se izvuku iz opasne situacije. Tako smo i učinili, jer čim smo se približili na 7-8 milja otocima Šolta i Brač došli pod udar vatre hrvatskih topova obalske artiljerije kalibra 88 mm", kaže Brčić o događajima u Splitskom kanalu.

Hrvati prvi zapucali

Prema podacima HRM iz tog doba na bitnicama Šolte i Brača, nalazilo se naoružanje, za koje se kaže kako je bilo više muzejski primjerak nego oružana sila, te nije bilo moguće precizno gađati brodove. No unatoč tome zabilježili su uspjeh, a kako smo rekli srušena su i dva zrakoplova. Također, kaže se kako brodovi JRM-a nisu mogli znati točan položaj bitnica HRM-a, te je bila nasumična paljba po Braču i Šolti. Brčić ima svoju verziju, jer kako kaže, bio je u akciji spašavanja brodova JRM-a koji su "se povlačili iz Splitskog kanala".

"Oni su prvi pucali na nas i mi smo tek onda, gađajući pramčanim topom kalibra 76 mm, uzvratili na protivničku vatru, gađajući isključivo položaje obalske artiljerije koja je tukla po nama, a ne nikakve civilne ciljeve", kaže danas Brčić dodajući kako su hrvatski položaji bili izvan naseljenih mjesta te ističe kako ne stoji "tvrdnja da smo mi uzvraćajući na njihovu vatru, gađali bilo kakve civilne objekte“.

O količini nema komentara

Brčić je u razgovoru dodao da je njegov brod iz psiholoških razloga i privlačenja veće pažnje protivnika, ispalio i četiri raketna zrna iz protupodmorničkog raketnog bacača RBU-6000, ali oni nisu stigli do kopna, jer je domet tog oružja manji od udaljenosti otoka.

O količini 800 granata koliko je palo na ta dva otoka, Brčić nije posebno govorio. Također, zanimljiva je njegova konstrukcija događaja za napad na civilni hidrogliser na kojem su bili europski promatrači na putu prema Dubrovniku. Brčić je osuđen i na osnovu tog napada.

Nisu se predstavili pa opalio

"Tada je na snazi bila naredba o blokadi luka u Hrvatskoj i mi smo te noći patrolirali između Visa i Šolte. Na radaru smo otkrili objekt koji je unatoč, isplovio iz Splita i velikom brzinom krenuo ka otvorenom moru", kaže o brodu na kojem su bili promatrači Brčić.

Također dodaje kako je u skladu s procedurom i pravilima službe, "nepoznati plovni objekt" zvao na svim radio-kanalima da se zaustavi radi kontrole.

"Budući da nismo dobili odgovor, ponovno po pravilima službe i načinu na koji se to radi u svim mornaricama i pomorskim policijama svijeta, nepoznatom plovilu smo uputili tzv. hitac upozorenja, pucajući sa par granata u more pred njegov pramac", zaključuje Brčić dodajući kako je mogao pogoditi brod da je htio, međutim odustali su do toga, jer su posljednji trenutak vidjeli zastavu promatrača EU.

Zapovjednik bez obavijesti

U to vrijeme rute i vrijeme prolaska civilnih brodova prema Dubrovniku koji je bio u potpunom okruženju, unaprijed su bili najavljivani pa ostaje čuđenje kako kapetan razarača za to nije mogao znati.  

Podsjetimo, crnogorski kapetan Ilija Brčić izjavio je nedavno kako je spreman na suđenje u Hrvatskoj. Rekao je da ima povjerenje u sadašnje hrvatsko pravosuđe pa ukoliko bude potrebno, spreman je na obnavljanje postupka jer "zna da nije uradio ono što nije trebalo". Županijski sud u Splitu u odsutnosti ga je osudio na 15 godina zatvora, ali Brčić ima pravo na ponavljanje sudskog postupka. Ostaje vidjeti hoće li to pravo i iskoristiti.

I.Ć.
Foto:vcg.cg.yu/ hrfoto(marelica108, jeja5)/ wikipedia(Suradnik13)