Evo što je Karamarko odgovorio kad su ga pitali hoće li Hrvatska postaviti žicu na granice

Foto: HIna

PRVI potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko izjavio je da Hrvatska neće biti "slijepo crijevo" po pitanju izbjeglica, naglasivši kako će se Hrvatska ponašati kako se ponaša i Europa.

"Moramo se ponašati kao što se ponaša Europa. U svakom slučaju, ono što odluči Njemačka; a pitanje je koliko Njemačka može akumulirati i primati još ljudi. O tome sve ovisi. Vidimo da se ipak zaoštravaju ti kriteriji, prema tome, morat će i Hrvatska zaoštravati kriterije", kazao je Karamarko novinarima po završetku radnog sastanka nove hrvatske Vlade održanom u Banskim dvorima.

Novinare je zanimalo hoće li Hrvatska postaviti žicu na svoje granice, kao što je to učinila Slovenija, a Karamarko kaže da će se Hrvatska ponašati kao Europa, ali neće dopustiti da bude slijepo crijevo.

"Slovenija je dio Europe i sa Slovenijom očito trebamo neke stvari dogovarati. U svakom slučaju, nećemo dopustiti da mi postanemo slijepo crijevo", naglasio je.

Upitan znači li to postavljanje žice, Karamarko ponavlja: "Nećemo dopustiti da postanemo slijepo crijevo. A na koji način, to će biti donešena odluka. (...) ne znam kakve će biti tehnikalije, ovisi što ćemo dogovoriti s našim saveznicima".

Kazao je i kako će novi ministar unutarnjih poslova poslova Vlaho Orepić najvjerojatnije otići u ponedjeljak na sastanak sa europskim kolegama o pitanju izbjeglica te obnoviti komunikaciju s Bruxellesom i susjednim zemljama o tom pitanju.


Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a okupit će se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Amsterdamu, na kojem će, između ostaloga, razgovarati o mogućnosti produljenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar schengenskog prostora.

Pod pritiskom masovnog priljeva izbjeglica u Europsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole.

Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.

Njemačka bi htjela produljiti mogućnost kontrola i do dvije godine, a za to treba dokazati da postoji trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena.

"Postoji ta mogućnost i Komisija je spremna koristiti taj mehanizam bude li potrebe, ali on još nije pokrenut jer trenutačno nismo u takvoj situaciji. Međutim, ministri unutarnjih poslova imat će prigodu u ponedjeljak razgovorati o tome. Na dnevnom redu je rasprava o tome što se može poduzeti kada istekne rok za privremenu suspenziju schengenskog prostora", rekla je glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.