Katastrofalni rezultati lokalnih jedinica: Čak 85 posto općina nije dobilo ni kune pomoći iz EU fondova

Graf: IJF

LOKALNA uprava ima katastrofalne rezultate u povlačenju novca iz EU fondova, pokazuje analiza Instituta za javne financije, za razdoblje od 2011. do 2014. godine.

U promatranom razdoblju pomoći EU-a primilo je 90 posto županija, 47 posto gradova i 15 posto općina – ukupno 309 milijuna kuna.

"Podaci su zabrinjavajući. Više od polovice gradova nije koristilo te pomoći, a samo deset gradova je iskoristilo čak više od 60% ukupno iskorištenog iznosa. Slično je i s općinama – samo ih je 15% koristilo pomoći, a prvih deset općina je iskoristilo gotovo polovicu ukupnog iznosa", navodi se u analizi IJF-a.

Najviše pomoći EU među gradovima, dobio je Grad Senj i to 18,4 milijuna kuna, a slijede križevci i osijek s 11 milijuna kuna.

Među županijama najveći iznos pomoći primila je Splitsko - dalmatinska županija (29,1 milijun kuna) a slijedi Vrovitičko-podravska (19,3 milijuna) i istarska (17,2 milijuna).

"Premda su lokalne jedinice iz godine u godinu privlačile sve više pomoći EU-a, još uvijek se radi o relativno malim iznosima. Najbolje se snašao tek mali broj gradova, koji su na vrijeme prepoznali značaj programa EU-a, pokazavši spremnost, kadrovske i financijske kapacitete za uspješnu realizaciju programa. Jedan od boljih primjera je Senj koji je još 2006. osnovao Ustanovu za razvoj Grada Senja koja– između ostaloga – prijavljuje i provodi projekte EU-a. Privlačenje sredstava EU-a jako je zahtjevno, aliočito nije neizvedivo, što najbolje prikazuju primjeri uspješnih manjih gradova i općina. Stoga bi lokalne jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, udruživati se i zajednički nastupati, a pritom bi im mogle pomagati i Udruge gradova i općina i Zajednica županija", navodi se u analizi IJF-a.

Najuspješniji Grad Senj


Među gradovima se u promatranom razdoblju ističe Senj. Iskoristio je najviše pomoći EU-a ukupno i po stanovniku - oko 2500 kuna, a ima i najveći prosječni udio tih pomoći u ukupnim pomoćima i u ukupnim prihodima poslovanja. Sredstva iz programa IPA i IPARD upotrijebio je za četiri projekta: Savjetodavni i obrazovni centar ”Saznaj nešto novo i korisno”, uređenje parka Nehaj, izgradnju sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnju rekreacijskosportskog centra. Valja napomenuti da je riječ o gradu koji je po broju stanovnika tek 86., a po ostvarenom prihodu po stanovniku 2014. tek 29. grad u Hrvatskoj, navode analitičari IJF-a.

Među općinama najuspješnije u dobivanju pomoći EU bikl su Darda i Podravska Moslavina.
Darda je iskoristila najviše pomoći EU-a, blizu 6 milijuna kuna, koje je upotrijebila za financiranje projekata informatičke edukacije i izgradnju oborinske kanalizacije.

Podravska Moslavina je iskoristila najviše pomoći EU-a po stanovniku, oko 2300 kuna, i vodi po prosječnom udjelu tih pomoći u ukupnim prihodima poslovanja. Sredstva iz programa IPARD iskoristila je za financiranje dva projekta rekonstrukcije lokalnih nerazvrstanih cesta.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.