Kineska vojska mogla bi izolirati Tajvan, poremetiti njegovo gospodarstvo i natjerati taj demokratski otok da bez ispaljenog metka podlegne volji Komunističke partije u Pekingu, upozorava istaknuti think tank.
Strahovi da bi kineska Komunistička partija mogla ispuniti svoje obećanje da će jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom, ako bude potrebno i silom, pojačani su posljednjih godina zbog sve ratobornijih akcija kineskog vođe Xi Jinpinga prema samoupravnom otoku.
Postoji i treći način - karantena
Kinesko odbijanje da osudi rusku invaziju na Ukrajinu samo je pojačalo te strahove, piše CNN. U takvom scenariju analitičari i vojni stratezi dugo su se fokusirali na dvije ključne opcije koje su Kini na raspolaganju - invaziju punog opsega ili vojnu blokadu.
Međutim, washingtonski think tank Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) upozorava da postoji i treći način, onaj koji će Sjedinjenim Američkim Državama i drugim savezničkim demokracijama znatno otežati suprotstavljanje - karantena.
Koristeći taktiku sive zone, koja je tek korak ispod onoga što bi se moglo smatrati ratnim stanjem, kineska obalna straža, pomorska milicija i razne policijske agencije mogle bi pokrenuti potpunu ili djelomičnu karantenu Tajvana te tako prekinuti pristup lukama i zaustaviti isporuku vitalnih zaliha poput energije za 23 milijuna ljudi na otoku, stoji u nedavno objavljenom izvješću CSIS-a.
Snage najveće svjetske vojne sile mogle bi odigrati pomoćnu ulogu
Pomorske, zračne i kopnene komponente kineske Narodno-oslobodilačke vojske, najveće svjetske vojne sile, mogle bi igrati samo pomoćne i potporne uloge, pišu autori Bonny Lin, Brian Hart, Matthew Funaiole, Samantha Lu i Truly Tinsley.
"Kina je značajno povećala pritisak na Tajvan posljednjih godina, raspirujući strahove da bi napetosti mogle izbiti u otvoreni sukob. Mnogo je pozornosti posvećeno prijetnji od invazije, ali Peking ima i druge opcije osim invazije da kazni ili pripoji Tajvan", stoji u izvješću.
Na obrambenom summitu Shangri-La Dialogue u Singapuru početkom lipnja, kineski ministar obrane, admiral Dong Jun, upozorio je one koji podržavaju bilo kakve poteze prema neovisnosti Tajvana da će "završiti u samouništenju."
"Poduzet ćemo odlučne korake da suzbijemo neovisnost Tajvana i pobrinemo se da takva zavjera nikada ne uspije", rekao je Dong, oštro kritizirajući "vanjske sile zbog prodaje oružja i ilegalnih službenih kontakata s Tajvanom."
Taktika sive zone
Kineska eskalirajuća taktika sive zone jasno je demonstrirana ovaj tjedan kada su se brodovi kineske obalne straže sukobili s brodovima filipinske mornarice u Južnom kineskom moru. Snimke pokazuju kako kineske trupe prijete Filipincima sjekirom i drugim oštrim oružjem, a Manila je rekla da je jedan od njenih vojnika izgubio palac u incidentu.
Razina nasilja bila je veliki iskorak u odnosu na prethodne sukobe u blizini Second Thomas Shoala, gdje Filipini drže stražu na nasukanom ratnom brodu u vodama na koje pravo polažu i Peking i Manila.
>> VIDEO Kineski mornari napali Filipince mačevima, ovi se branili golim rukama
Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je otok njen teritorij, unatoč tome što ga nikad nije kontrolirala te je obećala da će se "provesti ponovno ujedinjenje", ako bude potrebno i silom.
Ključna uloga obalne straže
Ali izvješće CSIS-a kaže da Peking ima snažne mogućnosti, koje bi mogle staviti otočnu demokraciju ili njezine saveznike u ulogu pokretača vojnog sukoba za očuvanje autonomije Tajvana.
U izvješću se navodi da se kineska obalna straža - kao i većina obalnih straža diljem svijeta - smatra agencijom za provođenje zakona. To znači da može zaustaviti i regulirati plovidbu oko otoka u takozvanoj karanteni, koja se razlikuje od blokade.
"Karantena je operacija organa za provođenje zakona radi kontrole pomorskog ili zračnog prometa unutar određenog područja, dok je blokada prije svega vojne prirode", stoji u izvješću CSIS-a. Međunarodno pravo smatra blokadu ratnim činom, kažu stručnjaci.
Karantena ne bi bila objava rata, Amerika bi se našla u teškom položaju
"Karantena koju vodi kineska obalna straža nije objava rata protiv Tajvana", kaže se u izvješću, a stavila bi SAD u težak položaj, upozoravaju autori. Washington je prema Zakonu o odnosima s Tajvanom dužan osigurati otoku sredstva za samoobranu te ga opskrbiti obrambenim oružjem.
Američki predsjednik Joe Biden otišao je dalje od zakonskih zahtjeva, više puta rekavši da će upotrijebiti američke trupe za zaštitu Tajvana, što se doima kao odstupanje od prethodnog stajališta Washingtona o "strateškoj dvosmislenosti."
Što ako Amerika vojno intervenira?
Ali ako američki vojni brodovi ili zrakoplovi interveniraju u, kako Kina tvrdi, operaciji provođenja zakona, SAD bi se moglo smatrati pokretačem vojnih neprijateljstava.
U izvješću se navodi da kineska obalna straža broji 150 većih brodova i 400 manjih, što predstavlja najveću takvu silu na svijetu u smislu veličine flote. Peking ima još stotine plovila u Agenciji za pomorsku sigurnost i pomorskoj miliciji, ribarske brodove integrirane u kinesku vojsku i službe za provođenje zakona.
Tajvanskoj obalnoj straži, sa samo 10 većih brodova i oko 160 manjih, nedostaje brojnost da bi spriječila karantenu, kaže se u izvješću.
"Potencijalno ogroman učinak"
Autori CSIS-a primjećuju da bi karantenske radnje koje je poduzeo Peking mogle biti izuzetno ograničene i još uvijek imati učinak gospodarskog gušenja Tajvana. Nitko se ne bi želio suočiti s mogućnošću da mu kineske vlasti zaplijene imovinu, pa bi mnogi partneri mogli dobrovoljno prestati pružati usluge na otoku.
"Demonstrirana kineska spremnost da pretraži i zaplijeni samo nekolicinu komercijalnih brodova mogla bi imati ogroman učinak i obeshrabriti plovidbu", navodi se u izvješću.
Ograničena pretraga i/ili zapljena odnosi se i na letove za Tajvan jer se karantena lako može proširiti na zrak. Prema izvješću, kineski bi zrakoplovi trebali presresti samo nekoliko letova kako bi postigli učinak gušenja na sav promet.
Kina redovito šalje vojne avione
Kina redovito šalje svoje vojne zrakoplove oko Tajvana, ponekad desetke dnevno. Istodobno, karantena, a ne blokada, ne bi zahtijevala od Kine da zatvori ili ograniči pristup Tajvanskom tjesnacu, navodi se u izvješću CSIS-a. To znači da bi Washington i njegovi saveznici mogli izgubiti glavni argument za intervenciju prema međunarodnom pravu, očuvanje slobode plovidbe međunarodnim plovnim putovima.
"Ako se karantena predstavi kao operacija za provođenje zakona, Kina može lako objaviti kraj operacije i tvrditi da su njezini ciljevi ispunjeni", stoji u izvješću. Kako bi stvari bile još prikrivenije, Kina možda čak i ne bi trebala koristiti riječ "karantena" da započne operaciju izolacije Tajvana, tvrde autori.
"Vjerojatan scenarij, ali.."
"Plovila kineskih policijskih snaga bit će ovlaštena ukrcavati se na plovila, provoditi inspekcije na licu mjesta, ispitivati osoblje i poduzimati druge mjere protiv brodova koji ne poštuju zahtjeve", stoji u izvješću.
Vanjski analitičari koji su pregledali izvješće CSIS-a i govorili za CNN smatraju ga vjerojatnim, ali su također izrazili sumnje oko toga kako bi se stvari mogle odigrati. Neki su spomenuli kako ekonomska računica ne mora nužno ići u korist Pekinga.
"...to bilo skupo i dugotrajno"
"Održavanje karantene bilo bi skupo i dugotrajno", rekao je Carl Schuster, bivši načelnik operacija u Združenom obavještajnom centru Pacifičkog zapovjedništva američkih oružanih snaga.
"Taipei neće odustati za manje od 60 dana. Može li Peking toliko dugo izdržati napore i moguću međunarodnu reakciju?" tvrdi Schuster. Napori da se poremeti status quo preko Tajvanskog tjesnaca mogli bi dodatno narušiti vanjsku trgovinu Pekinga, upozoravaju stručnjaci.
Alessio Patalano, profesor ratne strategije na King's Collegeu u Londonu, primjećuje izazove s kojima se kineska Komunistička partija već suočava tijekom oporavka od pandemije, koja je donijela pad stope rasta i nova trgovinska ograničenja, poput carina na izvoz električnih vozila.
Karantena bi imala globalne posljedice
Tajvan je istaknuto industrijalizirano gospodarstvo, ključno čvorište u globalnim opskrbnim lancima i proizvođač velike većine najnaprednijih svjetskih poluvodiča. Karantena prema otoku imala bi ekonomske posljedice ne samo u zemlji već i globalno.
Tajvan i Kina također su duboko ekonomski isprepleteni. Prošle je godine 35% tajvanskog izvoza završilo u Kini, većinom integrirani krugovi, solarne ćelije i elektroničke komponente, prema podacima tajvanskog Ministarstva gospodarstva.
Uvoz iz Kine činio je 20% ukupnog tajvanskog uvoza iste godine. Između 1991. i 2022. tajvanske kompanije uložile su ukupno 203 milijarde dolara u Kinu, prema statistikama tajvanske vlade, stvarajući milijune radnih mjesta u Kini.
Stanovništvo bi moglo još jače podržati vladu
Osim toga, karantene mogu potaknuti stanovništvo da snažnije podrži vladu, umjesto da se pobuni protiv nje, kaže Sidharth Kaushal, viši znanstveni suradnik na Royal United Services Instituteu u Londonu.
"Povijesni dokazi pokazuju da čak i teške blokade imaju ograničenu učinkovitost, a ograničena karantena može rezultirati nacionalnom mobilizacijom", kaže Kaushal.
Karantena bi također mogla natjerati tajvansku vladu da proglasi neovisnost, za što je Peking više puta rekao da bi vjerojatno izazvalo oružani sukob, upozorava Kaushal: "To bi onda Komunističkoj partiji ostavilo samo dvije mogućnosti: eskalacija ili povlačenje."
Patalano kaže da je za Kinu strpljenje ključ za ostvarenje njezinog cilja "ponovnog ujedinjenja." Eskalacija, a svakako i invazija, nije isplativa, kaže Patalano. Rat košta ne samo u životima nego i u nacionalnom bogatstvu.