KADA je vrlo zarazan delta soj koronavirusa prošlo ljeto pogodio Kinu, neki stručnjaci za javno zdravstvo nadali su se da bi ova zemlja uskoro mogla profitirati od BioNTechova vrlo učinkovitog mRNA cjepiva za covid-19.
U srpnju je objavljeno da je cjepivo prošlo stručnu recenziju kineskih regulatora i da je u fazi administrativne provjere, pokazuju podaci Fosun Pharme, kineskog partnera BioNTecha, koji ima dozvolu za proizvodnju i distribuciju cjepiva u Kini. Fosun je čak planirao pokrenuti domaću probnu proizvodnju do kraja kolovoza.
Međutim, pet mjeseci kasnije nema ni riječi od kineskih dužnosnika o tome kada će i hoće li ovo cjepivo ikad biti odobreno. Nije pomoglo ni što to je novi omikron soj otkriven u Kini, što predstavlja novi izazov za kinesku strategiju nultog covida i njezina manje učinkovita domaća cjepiva, piše CNN.
Zdravstvene vlasti u sjevernom lučkom gradu Tianjinu otkrile su prvi slučaj varijante omikron u Kini među putnicima koji su stigli iz inozemstva 9. prosinca, izvijestili su državni mediji u ponedjeljak. Mnogo toga ostaje nepoznato o omikron soju, koji nosi neobično veliku količinu mutacija, za koje znanstvenici smatraju da bi ga potencijalno mogle učiniti zaraznijim i manje osjetljivim na postojeća cjepiva.
Zaštita od omikrona
Preliminarne laboratorijske studije pokazuju da dvije doze cjepiva BioNTech, koje proizvodi Pfizer izvan Kine, možda ne pružaju dovoljnu zaštitu od infekcije omikronom, ali tri doze ga mogu neutralizirati, objavio je Pfizer/BioNTech u prošlotjednom priopćenju. Dvije doze i dalje mogu pružiti zaštitu od teške bolesti. Kina nije objavila studije o tome koliko njena domaća cjepiva štite od omikrona, iako su stručnjaci i državni mediji izrazili povjerenje u obuzdavanje nove varijante.
Više od 1.1 milijarde Kineza ili gotovo 80% stanovništva potpuno je cijepljeno, uglavnom inaktiviranim cjepivima koja su razvili Sinopharm i Sinovac. No, njihova je učinkovitost mnogo niža od mRNA cjepiva, a studije sugeriraju da imunitet koji osiguravaju kineska cjepiva brzo slabi.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Sinovacovo cjepivo CoronaVac bilo je samo 51% učinkovito u prevenciji simptomatske bolesti u odnosu na izvornu varijantu, dok je Sinopharm bio učinkovit 79%. Za usporedbu, učinkovitost mRNA cjepiva koja su razvili Pfizer/BioNTech i Moderna bila je čak 95%.
A studija iz Hong Konga objavljena u časopisu The Lancet u lipnju otkrila je da zdravstveni radnici koji su u potpunosti cijepljeni BioNTechovim mRNA cjepivom imaju oko 10 puta veću količinu antitijela od onih koji su primili Sinovacovo inaktivirano cjepivo. Ograničena zaštita koju pružaju kineska cjepiva daleko je od dovoljne da zadovolji ambiciozni cilj Kine o zadržavanju infekcije covidom na nuli unutar svojih granica. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci vlasti su pribjegavale sve strožim mjerama za suzbijanje lokalnih epidemija, često uz veliku ekonomsku cijenu i ometanje svakodnevnog života.
Infekcije se šire
Međutim, infekcije su se nastavile širiti. Prošlog tjedna prijavljeno je više od 130 slučajeva u istočnoj pokrajini Zhejiangu, gdje se nalaze ključni proizvodni i izvozni centri u zemlji. Više lokalnih vlasti diljem Kine pozvalo je stanovnike da ne putuju kući za lunarnu kinesku novu godinu kako bi smanjili širenje virusa.
Kako bi zaustavile slabljenje javnog imuniteta, kineske vlasti počele su uvoditi dopunske doze, ali opet koristeći inaktivirana cjepiva. Neke studije su otkrile da mRNA cjepiva mogu generirati bolje imunološke odgovore u trećoj dozi. Nedavna britanska studija, na primjer, otkrila je da mRNA cjepiva koja su proizveli Pfizer/BioNTech i Moderna pružaju najveći poticaj razinama antitijela kada se daju 10 do 12 tjedana nakon druge doze. Dvije odvojene studije iz Izraela objavljene prošlog tjedna pokazale su da su treće doze Pfizer/BioNTecha deset puta smanjile broj infekcija, a smrtnost od covida za 90%.
Kineski dužnosnici svjesni su prednosti korištenja mRNA cjepiva. U studenome je Zeng Guang, bivši glavni epidemiolog u Kineskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti, priznao da podaci iz stvarnog svijeta pokazuju kako će korištenje mRNA cjepiva ili rekombinantnih proteinskih cjepiva kao dopunske doze nakon inaktiviranih cjepiva postići bolje rezultate, navodeći podatke iz zemalja kao što su Turska, Tajland i Libanon.
Oklijevanje u odobravanju cjepiva
Ipak, Zeng je inzistirao na tome da bi korištenje iste tehnologije u dodatnim dozama bilo sigurnije i šire prihvaćeno. Pa zašto kineska vlada oklijeva odobriti zapadna mRNA cjepiva?
Yanzhong Huang, viši suradnik za globalno zdravlje u Vijeću za vanjske odnose, rekao je kako se čini da je politika glavni faktor. Kina je bila predvodnik u globalnoj utrci oko cjepiva veći dio prošle godine, razvijajući više cjepiva protiv covida korištenjem staromodnog pristupa inaktiviranim cijelim virusom kako bi se tijelo potaknulo da razvije imunitet.
Također je poslala milijarde doza u inozemstvo, što je omogućilo vitalni pristup cjepivima u zemljama u razvoju, a također je poslužilo kao pomoć Pekingu u širenju međunarodnog utjecaja i iskazivanju moći.
"Kad je Kina razvila vlastita cjepiva, koristila je to da pokaže svoj tehnološki napredak. A sada, ako se prebaci na cjepiva strane proizvodnje, to je jednako priznanju da nije tako dobra kao druge zemlje u pogledu tehnoloških sposobnosti", rekao je Huang.
Kineska vlada možda želi zaštititi interese domaće industrije cjepiva, smatra Huang: "Siguran sam da bi postojeći proizvođači cjepiva pružili otpor uvođenju stranaca na ovo ogromno tržište."
Domaće kompanije razvijaju cjepiva
Dok su kineski regulatori uskratili odobrenje za BioNTechovo cjepivo, domaće kompanije dobile su zeleno svjetlo za nastavak razvoja vlastitih mRNA cjepiva. U studenom je kinesko Ministarstvo znanosti i tehnologije odobrilo ispitivanje domaćeg mRNA cjepiva kao dodatne doze za odrasle osobe koje su u potpunosti imunizirane inaktiviranim cjepivima. Već su provedena i klinička ispitivanja u zemljama poput Meksika i Indonezije, iako rezultati tek trebaju biti objavljeni.
Cjepivo ARCoVax zajednički su razvili Walvax Biotechnology, Suzhou Abogen Biosciences i Akademija vojno-medicinskih znanosti, odnosno kineski vojni istraživački institut. Njegova proizvodna baza u jugozapadnoj pokrajini Yunnan ima kapacitet za proizvodnju 200 milijuna doza godišnje, prema izvješćima državnih medija, koji su hvalili tehnološki uspjeh Kine. Nekoliko drugih kineskih tvrtki, uključujući državnog giganta Sinopharm, također razvija mRNA cjepiva, ističe Huang i dodaje da će Peking vjerojatno odobriti domaća mRNA cjepiva prije nego što da zeleno svjetlo za strana.
No, postoje znakovi da se kineski stručnjaci nadaju većoj suradnji sa svojim zapadnim kolegama. Tijekom prošlog vikenda Zhong Nanshan, vrhunski kineski stručnjak za respiratorne bolesti i vladin savjetnik, pozvao je Kinu da poveća razmjenu i suradnju u razvoju cjepiva s drugim zemljama: "Moramo naučiti o dobrim stvarima u drugim zemljama, kao što su mRNA cjepiva. Potrošili su godine na istraživanje i uspjeli razviti prvo svjetsko mRNA cjepivo u samo nekoliko mjeseci. Moramo učiti iz njihove tehnologije u ovom području."