HRVATSKA je zemlja uhićenja, ali ne i zemlja u kojoj se donose sudske odluke, kazao je to Indexov komentator Tomislav Klauški za bugarski Focus.
"Afere u vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici počele su izlaziti prije dvije godine, nakon čega je nastala euforija da će se sve na kraju dovesti u red. Međutim, dvije godine kasnije donesena je samo jedna presuda i sve glasnije se govori o tome da je proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera temeljen na vrlo slabim dokazima. Većina članova HDZ-a još nisu pod istragama, što se može objasniti na način da oni koji su na vlasti, uključujući premijerku Jadranku Kosor i njezine suradnike, još imaju utjecaja na to tko bi trebao biti uhićen, a tko ne", kazao je Klauški.
Indexov komentator ocijenio je i kako postoji sukob između policije i tužiteljstva. "Bitka je politizirana, a borba protiv organiziranog kriminala nije dovoljno duboka. Stvara se dojam da je Hrvatska zemlja uhićenja, a ne zemlja koja donosi sudske odluke", istaknuo je.
U nastavku donosimo intervju u cijelosti:
Focus: Gospodine Klauški, 9. prosinca Hrvatska će potpisati sporazum o priključenju Europskoj uniji. Što hrvatski građani očekuju od članstva u EU?
Klauški: Hrvatska očekivanja od priključenja Europskoj uniji nisu toliko visoka kao prethodnih godina. Razlog tome je dug proces pregovora tijekom kojih je bilo mnogo prepreka - od obaveza prema Haškom sudu do spora sa Slovenijom. Osim toga, financijska kriza u EU generirala je loše raspoloženje među Hrvatima. Osjećaj da idemo prema nečemu boljem i uređenijem je nestao. Postoje mnogi problemi i nesuglasice u Europskoj uniji. Zato nema euforije uoči ulaska u Europsku uniju i nadolazećeg potpisivanja Ugovora o pristupanju.
Focus: Hoće li kriza u Europskoj uniji na neki način utjecati i na hrvatsku ekonomiju?
Klauški: Hrvatsko gospodarstvo je u lošem stanju godinama i ne mislim da će se dalje pogoršavati zbog situacije u Europskoj uniji. Čak mislim da će se poboljšati i da će dovesti u red barem upravljanje javnim financijama. Hrvatska ekonomija će dobiti pristup nekim tržištima i investicijama. Zato mislim da, u najmanju ruku, situacija ne može biti gora nego sada.
Focus: U kojoj mjeri će članstvo u Europskoj uniji utjecati na ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj?
Klauški: To ćemo još vidjeti. Prethodnih je godina uglavnom se govorilo kako će se ekonomija poboljšati. Hrvatska će se pridružiti Europskoj uniji i onda ćemo se naći u "zemlji meda i mlijeka". To je "mrkva" koju su političari koristili da motiviraju građane. Nije bilo alternativnih informacija o tome što se događa u Europskoj uniji osim uvjeravanja da će sve biti bolje i da će problemi biti automatski riješeni samim činom ulaska. Naravno, to neće biti slučaj. Promidžba EU od strane hrvatske Vlade bila je loša i nedorečena. Članstvo u Europskoj uniji prije je bio politički cilj nego što se raspravljalo o njegovim prednostima i manama.
Focus: Pred kakvim se reformama Hrvatska nalazi prije punopravnog članstva u EU?
Klauški: Velike reforme su one koje Unija pocrtava kao obavezne za države članice - prvenstveno poboljšanje proračunskih prihoda. Otvara se i pitanje što će biti s hrvatskom valutom, prijeti li joj devalvacija i slijedom toga pad životnog standarda. Ovaj val reformi zapravo kasni najmanje dvije godine.
Focus: Hrvatska je započela s jakim reformama povezanima s borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika vladajućeg HDZ-a, uključujući i bivšeg premijera Ivu Sanadera, uhićeni su. Kako su ovo primili hrvatski građani?
Klauški: Afere u vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici počele su u najvećoj mjeri izlaziti prije dvije godine, na čemu je izraslo očekivanje da će se napokon sve dovesti u red. Međutim, dvije godine kasnije donesena je samo jedna presuda i sve glasnije se govori o tome da je proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera temeljen na vrlo slabim dokazima. Većina članova HDZ-a još nisu pod istragama, što se može objasniti na način da oni koji su na vlasti, uključujući premijerku Jadranku Kosor i njezine suradnike, još imaju utjecaja na to tko bi trebao biti uhićen, a tko ne. S druge strane, postoji sukob između policije i tužiteljstva. Stvara se dojam da je Hrvatska zemlja uhićenja, a ne zemlja presuda za korupciju.
Focus: Hoće li to utjecati na HDZ na parlamentarnim izborima?
Klauški: Sve ovo imat će negativan učinak na HDZ, a najviše od svega istraga o stranačkom korištenju crnih fondova. Stranka je snažno pogođena: ne samo zbog činjenice da se država ne može izvući iz krize za dvije godine, nego i zato što je HDZ uključen u neke kriminalne afere. Istodobno, HDZ još uvijek uživa potporu dijela tradicionalnih birača koji glasaju vođeni emocijama ili jednostavno protiv ljevice.
Focus: Možemo li reći da je Hrvatska posljednja zemlja iz regije koja će se priključiti Europskoj uniji?
Klauški: Europska unija je definitivno iscrpljena od proširenja i ima previše vlastitih problema, što ukazuje da bi Hrvatska trebala biti posljednja zemlja koja će joj se priključiti u narednom periodu. Međutim, želi li Europska unija stabilizaciju u regiji, i ostale bi joj se zemlje iz regije trebale priključiti. Što se neka zemlja više udaljava od EU ili stavlja na čekanje, to je veći rizik da će dosadašnje reforme biti uništene, da će progresivne snage biti poražene, da će prijetiti ponovno cvjetanje korupcije, kriminala i apatija njezinih građana. Na tom temelju eskalirat će populizam i nacionalizam. Hrvatski primjer pokazuje da su europske integracije natjerale vladu da napravi mnoge stvari, koje se bez toga ne bi dogodile ili bi se dogodile s velikim zakašnjenjem.