DRAMATIČNE su posljedice oluje u Hrvatskoj nakon izrazito visokih temperatura, pa se nameće pitanje je li to izolirani incident ili dio opasnih globalnih promjena.
Sve je više dokaza da globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem oluje čini jačima i razornijima. O tome je za HTV govorio klimatolog, geofizičar i profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono.
"To je jedna neobična oluja koja spada u mezoskalne fenomene. Njih je jako teško prognozirati. To je bio mezoskalni konvektivni sustav koji je u nekim trenucima pokazivao značajke tzv. superćelijskog kumulonimbusa. Radi se o najjačim olujnim oblacima po rotaciji. To se jučer dogodilo", rekao je Grisogono. Dodao je da su prognostičari poslali najbolje upozorenje prema podacima kojima su raspolagali.
"Što su veće temperature, veće su i oluje"
"Postojala je ogromna energija u atmosferi, tzv. konvektivna raspoloživa potencijalna energija. Bilo je dovoljno vjetra na visini i to su prekursori za pojavu takvog vremena. Ne može se sa sigurnošću reći gdje i kada će se pojaviti", kaže.
Grisogono je potvrdio da se takvi slučajevi događaju nakon ekstremno visokih temperatura. "U ogromnoj sparini se akumuliraju nestabilnost i energija, kao u loncu koji kuha i kuha, s poklopcem. Uz dovoljan izvor vlage - što su veće temperature, veće su i oluje", dodao je.
Napomenuo je da Zagreb nema statistiku za takve oluje te da je slična zabilježena u Zagorju 2008. Naglasio je da možemo očekivati sve više takvih oluja.