PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović dala je veliki intervju za aktivistički projekt “Faces of Democracy” (Lica demokracije) u kojemu je govorila o slobodi, demokraciji, položaju žena i stanju u Hrvatskoj.
Kolinda se opet odlučila vratiti u svoje djetinjstvo pa kaže kako je “žudjela za demokracijom dok je bila mala djevojčica u komunističkoj Jugoslaviji” te koliko je “željela umaknuti opresiji” pa se zbog toga prijavila za jednogodišnju učeničku razmjenu sa SAD-om, gdje je završila jedan razred srednje škole. “Kada sam se vratila, bilo je još teže tolerirati propale ekonomske politike, nedostatak vrijednosti, poštovanja, demokratskih institucija i nejednak tretman pred zakonom od strane države. Zato sam se pridružila pokretu za neovisnost Hrvatske kao članice obitelji demokratskih nacija svijeta”, objašnjava Kolinda kako se učlanila u HDZ i završila u državnoj službi na početku karijere.
Pohvale Europskoj uniji
Nakon toga Kolinda hvali Europsku uniju kao projekt koji je donio “mir, slobodu, demokraciju, jednakost, ljudska prava” te apelira na ljude da to ne zaborave. Dodaje i kako je Željezna zavjesa stvorila države i nacije koje su se željele pridružiti slobodnom svijetu, zbog čega su i povele takvu borbu za oslobođenje. “Hrvatska se toga dobro sjeća”, ističe Kolinda koja još jednom sugerira da je Hrvatska bila iza Željezne zavjese. Voćni jogurt ovaj put, na sreću, nije spominjala.
“Kao zemlja koja je imala iskustvo s teškom poviješću, komunizmom i ratom koje smo morali izdržati dok ne steknemo neovisnost, mi Hrvati cijenimo mir, slobodu, demokraciju, napredak i stabilnost”, kaže Kolinda te dodaje da je iz svojeg životnog iskustva naučila vrijednost demokracije.
Kada je riječ o hrvatskim vanjskopolitičkim prioritetima, Kolinda navodi da su to ulazak u šengensku zonu, uvođenje eura i učlanjivanje u OECD. Za predsjedanje Europskom unijom, predsjednica najavljuje da će se Hrvatska baviti nezaposlenošću mladih, turizmom i pomorskim temama te sigurnosnim temama.
Snažna podrška za NATO
Kolinda je snažno podržala NATO, naglasila da je Hrvatska sretna što je članica te dodala da jest za izgradnju zajedničkih vojnih kapaciteta u EU, ali ne za područja koja već pokriva NATO, što de facto znači da buduća vojska EU-a ne može biti samostalna sila. “U našoj trenutnoj sigurnosnoj situaciji luk nestabilnosti se proteže od juga do istoka, kao izvor multituda tradicionalnih i netradicionalnih prijetnji, poput hibridnih prijetnji, terorizma i ekstremizma, nekontrolirane masovne migracije, itd. U takvim okolnostima je NATO od neupitne važnosti za sigurnost i stabilnost Europe i Hrvatske”, zaključuje Kolinda.
Postavljeno je i pitanje o odljevu mozgova iz Hrvatske, naročito mladih obrazovanih ljudi, te kako hrvatske vlasti to namjeravaju zaustaviti. Kolinda odgovara da je demografija njen prioritet od početka mandata te dodaje: “Odljev mozgova je posljedica ulaska u EU. Sve nove članice EU-a su doživjele taj fenomen.” Kolinda kaže da su potrebne posebne politike koje bi zaustavile i preokrenule iseljavanje, ali je zadovoljna što se to usporilo.
Kolinda predsjedava Vijećem žena svjetskih liderica
U vezi s ravnopravnošću spolova i rodova u Hrvatskoj, Kolinda ističe da je Hrvatska jedna od 4 zemlje svijeta koje imaju demokratski izabranu predsjednicu te podsjeća da je RH već imala premijerku, ministricu obrane itd.
“Nedavno sam preuzela predsjedanje Vijećem žena svjetskih liderica (CWWL), jedine organizacije na svijetu posvećene bivšim i sadašnjim predsjednicama i premijerkama”, pohvalila se Kolinda i naglasila da je u Hrvatskoj Ustavom zagarantirana spolna ravnopravnost.
Ima i problema. “Nema nijednog dana da nisam suočena s nekom vrstom diskriminacije protiv žena, rodnim stereotipima i izražavanjem koje graniči s govorom mržnje”, požalila se Kolinda u intervjuu.
U uglednom društvu
Na kraju je najavila da planira doći i u Katar na Svjetsko prvenstvo u nogometu i pokušati nadmašiti svoj čirliderski uspjeh iz Rusije. "Ponosna sam na hrvatsku reprezentaciju, kako su igrali, ostavivši svaki put srce na terenu. Ponosna sam i na hrvatski narod, na naše zajedništvo, osjećaje pripadnosti koji su bili toliko opipljivi da su se mogli vidjeti i preko televizije."
Kolinda se titulom Lica demokracije našla u relativno uzornom društvu. Supotpisnici su i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, poznati njemački novinar Heribert Prantl, ministar vanjskih poslova Heiko Maas, povjerenik EU-a za zaštitu podataka Giovanni Buttarelli, ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn, predsjednica CDU-a Annegrett Kramp-Karrenbauer itd.
Više od 500 tisuća Europljana potpisalo je peticiju “DA za demokraciju” čiji je cilj “ojačati i zaštititi fundamentalne vrijednosti poput demokracije i građanskog društva” kojima prijete “nacionalizam i protekcionizam”.