Foto: Hina
HRVATSKA će sa svojim vojnicima sudjelovati u četiri multinacionalne bojne koje će NATO rasporediti na istoku Europe, izjavio je u Varšavi hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Na pitanje s koliko vojnika će Hrvatska sudjelovati, Kovač je rekao da će o tome govoriti kasnije predsjednica Grabar-Kitarović i ministar obrane Josip Buljević.
Četiri multinacionalne bojne imat će svaka po 600 do 1000 ljudi, a bit će pod zapovjedništvom Velike Britanije, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država. Bit će raspoređene u tri baltičke zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj.
One se popunjavaju po načelu rotacije, tako da hrvatski vojnici neće tako skoro u njima sudjelovati, a kako se doznaje, ne prije 2017. ili početka 2018. O slanju hrvatskih vojnika odlučuje Hrvatski sabor.
"Svuda gdje smo bili nazočni sa svojom vojskom bili smo primjerni, prvo u Afganistanu gdje smo učinili jako puno i nema sumnje da ćemo i na istoku Europe biti od pomoći i konstruktivni", rekao je Kovač.
Kovač je istaknuo da Hrvatska snažno doprinosi NATO-u, posebice što se tiče jugoistoka Europe, da se zalagala i zalaže se za širenje zone stabilnosti i sigurnosti. U tom smislu najavio je da će Hrvatska uskoro ratificirati protokol o pristupanju Crne Gore. Dodao je da je u hrvatskom interesu da BiH krene putem integracije u NATO-a, da se što prije za tu zemlju aktivira Akcijski plan za članstvo (MAP), svojevrsni program za pripremu za članstvo u NATO-u.
Višemjesečni napeti odnosi s Rusijom
Podsjetimo, već mjesecima traju napeti odnosi na istoku Europe, a često između Moskve i NATO-a padnu teške riječi.
Američki predsjednik Barack Obama, u članku objavljenom u najnovijem Financial Timesu u povodu posljednjeg summita NATO-a prije nego u siječnju napusti dužnost, pozvao je čelnike NATO-a da ne popuštaju pred sve većom prijetnjom Rusije zbog njezine aneksije Krima.
Obama je također pozvao na dijalog s Rusijom, ali i na zadržavanje sankcija protiv Moskve dok u potpunosti ne provede sporazum o prekidu vatre u Ukrajini.
"U Varšavi moramo ponoviti našu odlučnost, našu dužnost po članku 5. Sjevernoatlantske povelje, da branimo svaku članicu NATO-a", istaknuo je.
Da su odnosi s Rusijom napeti upravo je jučer u Varšavi rekao glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
"Živimo u opasnom svijetu, pod prijetnjom terorizma koji posebno ugrožava južne granice Saveza", objasnio je glavni tajnik. "Tu je i Rusija, koja je od 2000. godine utrostručila troškove za obranu i upotrijebila silu protiv jedne od neovisnih europskih država, Ukrajine", rekao je jučer Stoltenberg koji je još krajem lipnja najavio "osnažene" bojne u tri baltičke zemlje i Poljskoj, a u kojima će sudjelovati i Hrvatska.
Ni Rusija ne miruje
Na pojačane napetosti reagirala je i Rusija koja je još krajem lipnja objavila da će na zapadne granice svoje zemlje razmjestiti dodatnih 10.000 vojnika.
Dugogodišnje napetosti, koje su posebno izražene posljednjih mjeseci, razlog
"Vojna i politička situacija na zapadnoj granici i dalje je nestabilna. AD i druge članice NATO saveza nastavljaju s osnaživanjem svojih vojnih snaga, prvenstveno u državama koje graniče s Rusijom", rekao je pred desetak dana ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
Slanje hrvatskih trupa na istok Europe, koje je potvrdio Kovač, samo je provođenje najavljenog NATO plana o gomilanju snaga u zemljama koje su u neposrednom ruskom susjedstvu.