ČAK 141 stablo poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae), koji je zaštićen kao kategorija posebnog rezervata ili zaštićenog krajobraza, posjekao je i ukrao nepoznati vandal na zaštićenom području Parka prirode Lonjsko polje, odmah uz europsko selo roda Čigoč na sisačkom području, čime je tu javnu ustanovu oštetio za više od 14.000 kuna.
U sisačko-moslavačkoj policiji kažu kako intenzivno tragaju za lopovom, protiv kojega su podnijeli kaznenu prijavu zbog krađe.
Zgražanje lokalnog stanovništva i šire prije par godina izazvao je također nepoznati vandal koji je u šumi između Gušća i Čigoča posjekao i ukrao osam stabala jasena i hrasta lužnjaka, čime je Šumariju Sisak oštetio za oko dvije tisuće kuna.
Inače, kako stoji u Planu upravljana Parkom prirode Lonjsko polje - živući krajobraz i poplavni ekosustav Srednje Posavine, močvare kao najugroženiji prirodni eko sustavi čine veliki potencijal ekoloških, kulturnih, ekonomskih, znanstvenih i rekreacijskih vrijednosti.
Uključiti močvarno stanište u nacionalni plan korištenja zemljišta
Hrvatski sabor usvojio je Konvenciju o vlažnim staništima (Ramsar, Iran, 1971.) i kao potrebno naveo uključivanje močvarnog staništa u nacionalni plan korištenja zemljišta, utvrđivanje područja prirodnih vlažnih staništa te promoviranje razumno korištenje istih na području cijele Hrvatske
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH prepoznali su tendenciju nestajanja močvarnih i šumskih eko-sustava i tradicionalnog stočarstva, te potencijale genske raznolikosti zavičajnih i ugroženih pasmina i kultiviranih biljaka. Strategijom su stoga određeni strateški ciljevi i definirani prioritetni akcijski planovi.
Temeljem Ustava, Lonjsko polje je proglašeno Parkom prirode, a 1993. godine je uvršteno na Ramsarsku listu. U okviru Pan-europske strategije o bioraznolikosti i krajobrazu iz 1995. godine, Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) je proglasio Lonjsko polje kao najbolji primjer praktičnog planiranja zaštite ruralne sredine u zemljama srednje Europe.
Čak 67 posto površine Parka pripada poplavnim šumama
Čak 67 posto površine Parka pripada nizinskim poplavnim šumama, koje predstavljaju najcjelovitije komplekse hrastovih i jasenovih sastojina te vrijedne zajednice crne johe s trušljkom. Vlažne livade i pašnjaci u dolini Save vrlo su važna staništa u očuvanju bioraznolikosti riječnih ekosustava, a zajedno s poplavnim nizinskim šumama čine mozaik najcjelovitijeg poplavnog ekosustava u cijeloj biogeografskoj regiji.
Većina šuma se gospodarski iskorištava, a manji dio (oko 10 posto) su zaštitne šume i šume posebne namjene. Dio tih šumskih odjela je prostornim planom predviđen za zaštitu u kategoriju posebnog rezervata ili zaštićenog krajobraza.
U Strategiji i Planu stoji i kako močvarna staništa rijeke Save daju idealne uvjete za opstanak rijetkih životinjskih i biljnih svojti, koje su u Europi na pragu izumiranja. Područje podržava više od dvije trećine hrvatske populacije ptica, 250 vrsta ptica od kojih se 138 vrsta gnijezdi u Lonjskom polju.
Bijela roda (Ciconia ciconia) dostiže najuspješnije gnježđenje u svijetu, populacija žličarke (Platalea leucorodia) jedina je postojeća u aluvijalnom ekosustavu, a populacija kosca (Crex crex) naseljava, ovisno o dinamici poplavljivanja i antropogena i prirodna staništa. Tamo obitava i 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca,10 vrsta gmazova te 27 vrsta riba.
Hrvatska vlada dodijelila je upravljanje državnim vodama javnom poduzeću Hrvatske vode, a upravljanje šumama Hrvatskim šumama.