U PONEDJELJAK 19. kolovoza, ako vrijeme bude vedro, imat ćemo priliku vidjeti puni Mjesec, koji će biti tzv. supermjesec, a usto i plavi Mjesec, što je prilično rijetka pojava.
U 2024. godini već se dogodilo pet mladih supermjeseca, a pred nama su u četiri mjeseca zaredom još četiri puna supermjeseca.
Mladi i puni supermjesec
Puni Mjesec (uštap) nastaje kada je Mjesec na suprotnoj strani od Sunca u odnosu na Zemlju (dakle Zemlja je u sredini), dok se mladi Mjesec (mlađak) događa kada se Mjesec nađe između Sunca i Zemlje. Kada se jedan od ovih položaja poklopi s perigejem, nastaje supermjesec.
Naravno, mladi supermjesec obično ne možemo vidjeti, osim ako uzrokuje pomrčinu Sunca jer je njegova osvijetljena strana okrenuta prema Suncu.
Puni supermjesec na nebu se vidi kao malo veći i zamjetnije svjetliji od prosječnog punog Mjeseca.
Što je supermjesec?
Kako Mjesec postaje supermjesec? Putanja po kojoj on kruži oko Zemlje nije savršena kružnica, već je blago izdužena elipsa. Pritom je ona malo pomaknuta (Zemlja se ne nalazi točno u središtu te elipse), pa postoji točka na kojoj je Mjesec najbliži Zemlji (ona se naziva perigej) i točka na kojoj je najudaljeniji (apogej). Termin perigej dolazi od grčkih riječi "peri", što znači blizu, i "ge", što znači Zemlja.
Mjesec je u prosjeku od Zemlje udaljen oko 384.400 km. U perigeju najbliže prilazi Zemlji na oko 356.500 km, dok je u apogeju najviše udaljen oko 406.700 km. Pod utjecajem gravitacije Sunca i planeta (prvenstveno Sunca) putanja Mjeseca se u odnosu na Zemlju još malo pomiče, pa nije svaki perigej jednako blizu, kao što nije ni svaki apogej jednako daleko. (grafika dolje).
Astrološki naziv supermjesec
Supermjesec nije službeni astronomski termin, već je kovanica koju je smislio astrolog Richard Nolle 1979. godine (da, dobro ste pročitali - astrolog, a ne astronom). Nolle je definirao supermjesec kao puni ili novi Mjesec koji se nalazi unutar 90% najbliže točke Zemlji u svojoj orbiti. Naime, neće se uvijek dogoditi da je Mjesec pun u trenutku kada je točno u perigeju.
Astronomi koriste termine Mjesec u perigeju i Mjesec u apogeju.
Znanstveno ozbiljniji pristup predviđanju supermjeseca povezuje se s astronomom Fredom Espenakom i njegovom metodom, koja uzima u obzir promjene u Mjesečevoj orbiti tijekom svakog lunarnog ciklusa. Espenak je poznat po stručnosti u predviđanju pomrčina, a njegove tablice supermjeseca koriste se kao referenca u mnogim astronomskim krugovima.
Koliko je supermjesec veći i svjetliji?
Iako je pojam supermjesec popularan, neki znanstvenici smatraju ga pretjeranim jer Mjesec ne izgleda drastično veći oku promatrača nego uobičajeni puni Mjesec. Razlika u veličini između supermjeseca i prosječnog punog Mjeseca iznosi do 8%, dok je razlika u veličini u usporedbi s najmanjim punim Mjesecom u godini (mikromjesec) do 14%.
S druge strane, razlika u sjaju je mnogo primjetnija. Supermjesec može biti do 15% svjetliji od prosječnog punog Mjeseca te do 30% svjetliji od mikromjeseca. To znači da, čak i ako ne primijetite razliku u veličini, možete uočiti da je supermjesec svjetliji od prosječnog punog Mjeseca (grafika dolje).
Neki revni promatrači neba tvrde da mogu uočiti tu razliku u veličini Mjeseca, no to bi mogao biti subjektivan dojam jer je ona dosta mala. Razliku u sjaju moguće je uočiti jer je ona značajno veća.
Što je plavi Mjesec?
Postoje dvije različite definicije plavog Mjeseca. Prema prvoj to je druga pojava punog Mjeseca u jednom kalendarskom mjesecu. Ona je moguća jer mu treba 29.53 dana da obiđe Zemlju, dok kalendarski mjesec može trajati 31 dan. Prema drugoj to je treći od četiri puna mjeseca u sezoni, kada ih u sezoni bude četiri.
Naziv nema nikakve veze sa stvarnom bojom Mjeseca iako on ponekad, u određenim atmosferskim prilikama, doista može imati plavu boju, primjerice kada vulkanske erupcije u atmosferu izbace čestice koje na određen način raspršuju svjetlost.
Podudaranje supermjeseca i plavog Mjeseca rijetka je pojava. Događa se jednom u 10 do 20 godina, ovisno o tome koju definiciju plavog mjeseca uzmemo (mjesečnu ili sezonsku).
Supermjeseci u 2024.
U 2024. godini četiri puna supermjeseca pojavit će se na sljedeće datume:
- 19. kolovoza: 361.969 kilometara
- 18. rujna: 357.485 kilometara
- 17. listopada: 357.363 kilometra
- 15. studenog: 361.866 kilometara
Najbliži puni supermjesec 2024. dogodit će se 17. listopada, kada će Mjesec biti udaljen samo 357.363 kilometra od Zemlje.
Utjecaj supermjeseca na plimu
Supermjesec ne utječe samo na doživljaj noćnog neba već i na oceane. Tijekom punog i mladog Mjeseca dolazi do većih plima, poznatih kao "spring tides".
Kada se puni Mjesec poklopi s perigejem, plime postaju još izraženije i nazivaju se perigejske plime ili ponekad kraljevske plime. One mogu uzrokovati poplave, posebice kada su popraćene vremenskim uvjetima kao što su nizak atmosferski tlak, obilne kiše i snažni vjetrovi.
Iako gravitacija Mjeseca tijekom supermjeseca nije dramatično jača (otprilike je 4% veća nego kada je Mjesec na prosječnoj udaljenosti), to je dovoljno da uzrokuje primjetno veće plime u određenim dijelovima svijeta. Međutim, stvarni utjecaj na plimu u velikoj mjeri ovisi o obliku obale i lokalnim vremenskim uvjetima.
Iako razlika u veličini supermjeseca možda nije lako uočljiva, njegova povećana svjetlina i pojačani utjecaj na plimu čine ove pojave vrijednima pažnje.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.