MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić izjavio je kako je jutros veledrogerijama isplaćeno 300 milijuna kuna duga za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko bi im trebalo biti uplaćeno do kraja godine.
Dogovoreno je to nakon što su veledrogerije podnijele niz tužbi protiv bolnica za naplatu duga te nakon što je slijedom toga ovršena kninska bolnica. Ukupne obveze prema veledrogerijama premašile su tri milijarde kuna, a dospjeli dug iznosi dvije milijarde kuna.
Kujundžić, koji sudjeluje na kongresu poslodavaca u zdravstvu u Opatiji, naveo je kako ukupne obveze zdravstvenog sustava u ovom trenutku iznose 8,49 milijardi kuna. Protom su obveze državnih bolnica (KBC, kliničke bolnice) 3,79 milijardi kuna, općih bolnica i ostalih 3,25 milijardi te HZZO-a 1,9 milijardi kuna.
Govoreći o financijskog održivosti zdravstvenog sustava Kujundžić je istaknuo da treba smanjiti troškove unutar sustava, ali i povećati prihode, bilo kroz povećanje cijena cigareta i alkohola, bilo kroz povećanje cijene dopunskog osiguranja.
"Osobno ne zagovaram ni jedan model, mislim da bi trebalo uporabiti više modela te oko toga postići politički konsenzus jer dugoročno gledano bez povećanja prihodovne strane imat ćemo i dalje ozbiljne probleme", rekao je Kujundžić.
Upozorio je kako je teško s 800 eura po stanovniku pratiti vrhunsku medicinu sa zemljama koje za zdravstvo izdvajaju puno više od Hrvatske. Prosjek zemalja EU-a iznosi više od 3000 eura, a u Hrvatskoj je svega 750 eura po stanovniku.
"Meni se činilo da je najbezbolnije istodobno raditi prevenciju i osigurati sredstava kroz cigarete i alkohol, ali interesi drugih ministarstava i lobija u ovom trenutku nisu na to spremni", rekao je.
Jurković: Dug veledrogerijama platiti uz pomoć kredita
Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu, Dražen Jurković, ocijenio je da za dugoročnu fiskalnu stabilizaciju zdravstvenog sustava treba platiti dug veledrogerijama uzimanjem kredita na međunarodnom tržištu kapitala.
Treba razmotriti mogućnost koja se ukazala zahvaljujući povoljnim cijenama kapitala na međunarodnom tržištu, gdje su kamate relativno niske, čak i manje od jedan posto.
"Trebalo bi platiti kompletan dug stariji od 60 dana, što je i zakonski rok plaćanja, te postići tzv. clean start. To nužno podrazumijeva i korekciju cijena zdravstvenih usluga, uspostavu realnih limita koji omogućavaju pozitivno poslovanje te povećanje proračuna za zdravstvo", rekao je Jurković.
Povoljno je ocijenio prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje je izradilo Ministarstvo zdravstva, zato što predviđa ozbiljno povećanje maloprodajne cijene duhanskih proizvoda te podizanje maksimalnog iznosa participacije na 4000 kuna, što bi jamčilo nužan dodatni izvor prihoda za sustav.
No dobar zakonski prijedlog zapeo je negdje u postupku donošenja i nema naznaka da će se uskoro realizirati, kaže Jurković.
Kongres poslodavaca u zdravstvu okupio je 400 sudionika, ključnih aktera u zdravstvenom sustavu, koji će raspraviti akutna pitanja poslovanja i funkcioniranja zdravstvenih ustanova.