KAKO srednjeeuropski grad pretvoriti u tranzicijski "mall"? Jednostavno: nakon što se po rubnim dijelovima strateški okruži City centrima i ostalim svetištima sa piramidalnim kupolama koje pohode hodočasnici što se klanjanju punim kolicima i potežu pištolje zbog parkirnog mjesta, još je samo ostalo dokusuriti središte grada.
Nakon Centra Kaptol, dva Importannea i Branimir Centra, glavnom gradu se smiješi peti shopping centar unutar strogog centra grada: "Lifestyle" je ime tom (spomenimo još jednom tu riječ) centru, koji će niknuti na Trgu Petra Preradovića, poznatijem kao Cvjetni trg, u sklopu kojeg će biti veliki shopping i poslovni centar, stambeni prostori i garaže
Kada se po planu sruše zgrade pokojnog kina Zagreb i bivše Vjesnikove tiskare, a na zasad pješačku zonu u Varšavskoj ulici bude izlaz iz podzemne garaže kapaciteta 800 automobila, Zagrepčani će doista morati izmisliti novo ime za Cvjetni trg, kao što će trebati priznati da u usporedbi sa ovim planom, sječa javora prije desetak godina sa trga koji je bio dnevni boravak grada i ne zvuči tako katastrofalno
Protiv ovog "uljepšavanja" Cvjetnog trga ustali su inicijativa Pravo na grad i Zelena akcija Hrvatske, koji su pod parolom "Totalna rasprodaja" organizirali protest protiv devastacije Cvjetnog trga i urbane jezgre grada. Njima su se pridružili arhitekti i urbanisti koji se ne boje da će dizanjem glasa protiv devastacije zaštićene povijesne jezgre biti izuzeti iz gradskih poslova i natječaja, Mladen Škreblin i Vera Petrinjak-Šimek kao i predstavnici GONG-a.
Javnosti je dosad bio nepoznat plan preuređenja bloka ulica između Cvjetnog trga, Gundulićeve, Varšavske i Ilice u shopping, poslovni i stambeni centar s garažom. Investitori, Immo World Wide u partnerstvu sa Hoto grupom, već su, unatoč imovinskom pravnom sporu, kupili zgradu kina Zagreb (koju od države potražuje Pravoslavna crkva, jer joj je oduzeta nacionalizacijom).
U planu je kupnja zgrade Stomatološkog Fakulteta u Gundulićevoj i bivše Vjesnikove tiskare na Cvjetnom trgu. Shopping centar je naravno privatni prostor i ne odgovara na potrebu za javnim prostorom kakvog je danas u Zagrebu sve manje.
Velika koncentracija shopping i poslovnih sadržaja zahtjeva izgradnju garaža koje stimuliraju pojačanje automobilskog prometa u ionako zagušenom gradskom središtu. Time se potpuno onemogućuje odvijanje javnog prijevoza, a prometni kolaps u centru ne rješava gomilanjem garaža, nego efikasnijim javnim prijevozom.
Eufemistički objašnjavajući gabarite koje će zauzimati najnovije građevinsko dostignuće namjenjeno poticanju potrošačkih strasti, investitori napominju da će se "Lifestyle" graditi na sljedećim razinama: "niže prizemlje, prizemlje i više prizemlje". Unutar tog centra će se nalaziti "različiti sadržaji", dok će se na višim katovima graditi luksuzni stanovi površine do 200 kvadrata.
Grad svima a ne samo njima
"Prostor je pod udarom nekontrolirane i krupne otimačine. Način raspolaganja prostorom određuje izgled grada i kvalitetu života, a javnost i građani su isklučeni iz ove odluke kojom se bitno narušavaju obje komponente. U pozadini megalomanskih projekata odvija se otimačina i devastacija stare gradske jezgre sinkroniziranim djelovanjem grada i investitora. Iza izgradnje ne stoji interes i potreba građana, već bezobzirni interes podivljalog kapitala s podrškom politike. Grad svima a ne samo njima", poručio je gradskoj vlasti Teodor Celakoski iz inicijative Pravo na grad.
Mladen Škreblin: Nastavak masakra Cvjetnog trga započetog 1995.
Arihitekt Škreblin je objasnio kako će izgledati ostvarenje projekta: "Kopat će se pet etaža u zemlju, ispod prve razine, a na kraju će biti oko 51 tisuća kvadrata izgrađenog prostora. Podzemna garaža će biti kapaciteta 800 automobila. Shopping centar sa dućanima je ustvari taj kako ga zovu "Lifestyle", a na tolikom prostoru, kultura je zastupljena sa 500 kvadrata"
Jagoda Munić (Zelena akcija): Divlji kapitalizam sa papirnatom demokracijom vodi do rasprodaje grada
"Prije 11 godina smo za 14 sati skupili tri tisuće potpisa za očuvanje javora, ali ni to nije uspjelo. Osim uništenja Cvjetnog trga i njegove namjene kao javnog prostora, ovo će dodatno pogoršati katastrofalni javni gradski promet. U svim europskim gradovima se centar grada zatvara za promet dok mi ovom i ostalim garažama samo privlačimo nove aute u centar grada i uništavamo ovo malo pješačkih zona u gradu"
"Zeleni" i "Pravo na grad" ističu da je Cvjetni trg samo jedan u nizu primjera grubog zanemarivanja potreba građana za javnim prostorom i nedostatka brige za očuvanje autentičnosti grada. Što se ogleda na primjeru tvornice Badel-Gorica, koja je pretvorena u skladišni prostor, a strahuju da će slična prenamjena u poslovne komplekse ili trgovačke centre zadesiti i ostale gradske prostore: TŽV Gredelj, tvornicu Nada Dimić, Zagrepčanku.
Konačni plan investitora je sljedeći: blok zgrada presjeći sa dva prolaza: jedan bi povezivao Ilicu i Varšavsku, a drugi Gundulićevu i Cvjetni trg. U sredini bi se dakle nalazio još jedan shopping centar sa atrijem punim "kulturnih" i "javnih" sadržaja, a za pretpostaviti je da bi to bili versaceovski oslikani zidovi ukrašeni pleterima i blještećim reflektorima pod čijim snopovima se ljeskaju kapljice iz fontane okružene kafićima i buticima.
Zvonko Alač