SUD Bosne i Hercegovine, odnosno njegov kazneni odjel za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju priopćio je danas da je Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine u kaznenom predmetu protiv optuženika Jerka Ivankovića Lijanovića i drugih donijelo rješenje kojim su uvažene žalbe branitelja optuženika Jerka Ivankovića Lijanovića, Slave Ivankovića Lijanovića, Milorada Bahilja i Mirka Galića.
Povodom žalbi, a primjenom članka 309. Zakona o kaznenom postupku BiH, i u odnosu na optuženike Jozu Sliškovića, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjanu Šakota, Miroslava Čolaka, pravnu osobu Farmer d.o.o. Široki Brijeg, Farmko d.o.o. Široki Brijeg i pravnu osobu Optimum d.o.o. Široki Brijeg, prvostupanjska presuda Suda BiH od 22.10.2018. godine u osuđujućem dijelu je ukinuta, te je određeno održavanje rasprave pred vijećem Apelacijskog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, u listopadu prošle godine Sud Bosne i Hercegovine prvostupanjskom presudom osudio je na 12 godina zatvora Jerka Ivankovića Lijanovića, nekadašnjeg ministra u vladi Federacije BiH i predsjednika Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB). Proglašen je krivim za organizirani kriminal, pranje novca i poreznu utaju, a s njim je osuđeno još osam osoba kao članovi organizirane skupine povezani s tim kaznenim djelima.
Istrage nakon ministarskog mandata
Kaznena djela koja im se stavljaju na teret događala su se u razdoblju od 2007. do 2011. godine, a zatim je Jerko Ivanković Lijanović u ožujku 2011. postao zamjenik predsjednika vlade Federacije BiH i ujedno ministar poljoprivrede. Nakon isteka mandata protiv njega je pokrenuto više odvojenih istraga zbog sumnje u zloporabu ovlasti i počinjenja drugih kaznenih djela.
Njegova braća Slavo i Jozo također su bili optuženi za organizirani kriminal, odnosno poreznu utaju i pranje novca, a prvostupanjskom presudom je jedino Jozo oslobođen, dok je Slavi Ivankoviću Lijanoviću prvostupanjski bila izrečena kazna od 10 godina zatvora.
Prema optužnici, osnivali su tvrtke s minimalnim osnivačkim ulogom od 2000 konvertibilnih maraka koje ne bi plaćale porez, a potom su ih zatvarali i osnivali nove na koje su prenosili imovinu i opremu, dok država nikada nije mogla naplatiti dospjela dugovanja. Tužiteljstvo BiH procijenilo je da su tako oštetili proračun Federacije BiH za najmanje 6,8 milijuna eura.