Danska premijerka Mette Frederiksen, liderica socijalista, rijetko se slaže s politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, no iznenađujuće je izjavila da se slaže s njegovim potpredsjednikom JD Vanceom kada je riječ o migracijama i ograničavanju masovnog dolaska stranaca u Europu.
Frederiksen, koja vodi prosperitetnu europsku socijalnu državu, izjavila je za Politico kako smatra da je masovna migracija prijetnja svakodnevnom životu u Europi, što je ujedno i stav koji je Vance iznio na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.
"Nema ničeg hitnijeg od masovne migracije", rekao je Vance u svom govoru 14. veljače, tvrdeći da je prijetnja migracijom veća od prijetnje koju predstavlja Rusija. Frederiksen, koja je bila u publici na tom događaju, izjavila je da se "nažalost" ne slaže s Vanceom u pogledu Rusije, koju je opisala kao najveću prijetnju Europi, ali je priznala da je Vance imao pravo u pogledu migracije.
Frederiksen je poznata po strogim politikama migracije, koje su dovele do njezina zadržavanja na vlasti unatoč tome što je jedna od rijetkih socijalističkih lidera u Europi. Od kada je 2019. godine izabrana za premijerku, Frederiksen je snažno okrenula dansku imigracijsku politiku od otvorenosti prema jednoj od najstrožoj politici migracija u Europi.
Iako su danski birači podržali njezin čvrst stav prema prihvatu stranaca, organizacije za ljudska prava i zagovornici izbjeglica optužuju njezinu vladu za "rasizam" i "diskriminaciju". Slične stavove o migraciji prihvatili su i konzervativni lideri diljem Europe, od Austrije i Mađarske do Njemačke i Nizozemske, dok je popularnost njezinih socijalističkih kolega opala. Odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sánchez zauzeli su suprotan stav prema imigraciji, protiveći se strogim politikama na razini EU.
"Poruka koju su naši stanovnici u gotovo svim europskim zemljama pokušali poslati političarima kroz godine: Molimo vas, preuzmite kontrolu nad našim granicama i budite odlučni u vezi migracije", izjavila je Frederiksen.
Frederiksen je, poput Trumpa, otkrila da njezini birači podupiru njezin stav o migraciji. Za ograničavanje migracije, Danska je uvela snažan paket politika, uključujući negativnu reklamu u zemljama podrijetla koja migrante odvraća od dolaska, oduzimanje vrijednosti migranata kako bi se nadoknadili troškovi boravka, prijetnje brzim deportacijama za naseljene Sirijce za vrijeme vladavine Bašara al-Asada, kao i kontroverzne No Ghetto zakone, koji imaju za cilj smanjiti udio stranaca u danskim četvrtima.
Zemlja je također usvojila zakon 2021. godine koji bi mogao omogućiti premještanje izbjeglica u centre u partnerskim zemljama izvan EU, poput Ruande, prijedlog koji je kasnije kritizirala Europska komisija.
Trump je, od svog prvog mandata, gradio svoju osnovnu podršku uzvikivanjem "izgradite zid" na predizbornim skupovima, obećavajući da će poslati migrante natrag, za koje je tvrdio da svakodnevno prelaze granicu s Meksikom. Nedavno je Trump ignorirao sudsku odluku dok je slao zrakoplov sa stanovnicima Venezuele u treću zemlju, El Salvador.
"Bez obzira gledate li statistiku o zločinima ili probleme na tržištu rada, nesigurnost u lokalnim zajednicama, to su najranjiviji koji trpe posljedice nekontrolirane migracije", izjavila je Frederiksen.
Frederiksen pripisuje uspjeh svoje stranke i sprječavanja rasta krajnje desnice upravo migracijskoj politici, na što je Vance također aludirao u Münchenu. "Ni jedan birač na ovom kontinentu nije otišao na biralište da bi otvorio vrata za milijune neprovjerenih imigranata. Ali znate za što su oni glasali? U Engleskoj su glasali za Brexit.
I slažete se ili ne, oni su glasali za to. I sve više i više, diljem Europe, glasaju za političke vođe koji obećavaju da će stati na kraj nekontroliranoj migraciji", rekao je Vance.
Međutim danski pristup migraciji izazvao je brojne kontroverze. Protivnici optužuju Frederiksen za preuzimanje politika krajnje desnice kako bi zadržala vlast i kršenje dostojanstva migranata. Neke od danskih politika, poput zakona o oduzimanju vrijednosti imigranata, naišle su na kritike Ujedinjenih naroda. Zakon No Ghetto prošlog je mjeseca proglašen izravno diskriminirajućim na temelju etničkog podrijetla od savjetnika Europskog suda.
Ipak, Danska je napravila iznimke. Kada je Danska prihvatila ukrajinske izbjeglice nakon ruske invazije u veljači 2022. godine, parlament je izglasao izmjene zakona kako bi izuzeo te državljane od ograničenja koja se odnose na druge migrante.
Danska je također uspjela iskoristiti iznimke iz europskog ugovora o pravdi i unutarnjim poslovima, što joj daje širok prostor za provedbu politika koje bi bile ilegalne u drugim zemljama EU.
Nakon što je EU usvojila novi migracijski pakt 2024. godine Danska je tiho predvodila skupinu od 20 zemalja koje su predložile daljnje revizije načina na koji Europa obrađuje zahtjeve za azilom i deportacijama. Frederiksen je također istaknula kako su svi ti napori povezani s većim ciljem – učiniti Europu sigurnijom za njezine građane.
